{"title":"[product-group] All about bowel screening no age","description":"","products":[{"product_id":"all-about-bowel-screening-brochure-english-no-age-he7500","title":"All about bowel screening brochure English no age - HE7500","description":"\u003cp\u003eThis booklet has information on bowel cancer and bowel screening, to help you decide whether to take part in the free National Bowel Screening Programme.\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eBowel screening\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eIt's free.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eThe test is quick and easy to do at home.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eA test kit is delivered to you every two years.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eNew Zealand has one of the highest rates of bowel cancer in the world.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eBowel cancer often has no symptoms. The bowel screening test helps find bowel cancer early, when it can often be successfully treated. It can detect tiny traces of blood in your bowel motion (poo), which may be an early warning sign that something is wrong.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eData from our programme shows that the bowel screening test will find at least 7 out of 10 cancers that are present. Bowel cancers do not bleed all the time, so sometimes a cancer can be missed. Bowel cancer may also start to develop between screening tests. For these reasons it’s important to have bowel screening every two years and talk to your doctor straight away if you have any bowel cancer symptoms.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eCommon symptoms of bowel cancer may include:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003ea change in your normal bowel habit that continues for several weeks.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eblood in your poo.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eAlthough these symptoms are usually caused by other conditions, it’s important to get them checked by your doctor.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eIf there is a history of bowel cancer in your family, talk to your doctor - you could be at increased risk.\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eHow screening works\u003c\/h2\u003e\n\u003ch3\u003eThis simple test could save your life!\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eA bowel screening test kit will be sent to your home. Do the test as soon as you can. If you don’t do the test within six months, the kit will expire and you’ll need to do another test.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eThe bowel screening test is easy to do.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eYou take a small sample of your bowel motion (poo), using the stick provided. You put the stick into the tube, and mail it back in the pre-paid envelope.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eSimple instructions on how to do the test will be with your kit.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTry to post your sample back on the day you do it, or the next day.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eYour results\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eYou will get your results within three weeks of returning your test.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eYou will get a letter about your results, and may also be contacted by your doctor or nurse.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eIf you don’t get your results within three weeks, please call us on \u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e or email\u003cbr\u003e\u003ca href=\"mailto:%20info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eNegative test result\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eIf your test result is negative, you do not need to do anything more now. Make sure you do your next test when it is sent to you in two years’ time.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eSee your doctor straight away if you have symptoms such as a change in your normal bowel habit that continues for several weeks, or blood in your bowel motion (poo) - don’t wait until your next screening test.\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003ePositive test result\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eIf your test is positive, it means you will need a further investigation. This will usually be a colonoscopy.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eA positive test result does not necessarily mean you have bowel cancer.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMore information on positive test results can be found at \u003ca rel=\"noopener\" title=\"Bowel screening\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eThe bowel screening test is not right for everyone\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eIf you can tick any of these boxes talk to your doctor or call us free on \u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e. Bowel screening may not be right for you.\u003c\/p\u003e\n\u003cul style=\"list-style-type: none;\"\u003e\n\u003cli\u003e□ I have one of the common symptoms of bowel cancer - see your doctor straight away.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ I have had a colonoscopy within the last 5 years. Please call so we can invite you again in the future.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ I am on a bowel polyp or bowel cancer surveillance programme.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ I have had bowel cancer or am currently being treated for bowel cancer.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ I have had my large bowel removed.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ I have active ulcerative colitis or Crohn’s disease.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003e\n\u003ca id=\"title3\"\u003e\u003c\/a\u003eWhat is bowel cancer?\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eBowel cancer is also called colon, rectal or colorectal cancer.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eYour bowel is part of the food digestive system. It is made up of the small bowel, the large bowel (colon) and the rectum.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eBowel cancer starts when cells in the bowel begin to grow out of control.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eThe cells can turn into a polyp (growth) and some polyps may turn into a cancer over a number of years.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eIt can take a long time before the cancer grows and spreads to other parts of the body.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eRegular bowel screening, for people who are not experiencing any bowel symptoms, provides an opportunity to find and treat bowel cancer at an early stage.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eFor more information\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eGo to\u003cspan\u003e \u003c\/span\u003e\u003ca title=\"Time to Bowel Screen\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\" target=\"_blank\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eFree phone\u003cspan\u003e \u003c\/span\u003e\u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e \u003cbr\u003eMonday to Friday 8am-6pm\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eEmail\u003cspan\u003e \u003c\/span\u003e\u003ca title=\"info@bowelscreening.health.nz\" href=\"mailto:%20info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eFor information on eligibility for publicly funded health services see the Health New Zealand | Te Whatu Ora website \u003ca href=\"https:\/\/www.tewhatuora.govt.nz\/corporate-information\/our-health-system\/eligibility-for-publicly-funded-health-services\/guide-to-eligibility-for-public-health-services\"\u003eGuide to eligibility for public health services – Health New Zealand | Te Whatu Ora\u003c\/a\u003e or call \u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e \u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eOther languages and formats\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eThis pamphlet is also available in accessible formats and in the following languages:\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe Reo Māori, Cook Islands, Samoan, Fijian, Rotuman, Kiribati, Tongan, Tuvaluan, Niuean, Tokelauan, Simplified Chinese, Traditional Chinese, Korean, Hindi, Punjabi, Tagalog, Arabic and Burmese.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e\u003ca data-mce-fragment=\"1\" title=\"Time to Bowel Screen\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\" target=\"_blank\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46745621070052,"sku":"HE7500","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7500thumbnail.png?v=1759196427"},{"product_id":"nga-korero-mo-te-whakamatautau-whekau-all-about-bowel-screening-te-reo-maori-no-age-he7501","title":"Ngā kōrero mō te whakamātautau whēkau - All about bowel screening te reo Māori no age - HE7501","description":"\u003cp\u003e\u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" title=\"Bowel Screening\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKei roto i tēnei puka he pārongo mō te mate pukupuku ki ngā whēkau me ngā whakamātautau whēkau hai āwhina i a koe kia uru rānei ki te kaupapa utukore mō te Whakamātautau whēkau o te Motu.\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eWhakamātautau Whēkau\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eHe utukore.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eHe tere, he māmā hoki te whakamātau kia mahi ki te kāinga.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKa tukua he kete whakamātau ki a koe i ia rua tau.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eKei taumata kē atu ngā tatauranga mō te mate pukupuku ki ngā whēkau i Aotearoa nei, tērā i te toenga o te ao whānui.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eI te nuinga o te wā, kāore noa iho ngā tohumate o te mate pukupuku ki ngā whēkau. Mā te whakamātautau whēkau te mate pukupuku ki ngā whēkau e kimi tōmua, e momoho ai te rongoātia ōna. Ka kitea te toto moroiti ki roto i ō roke hei tohu ohiti tōmua pea o te mate.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eI roto i ngā raraunga o tā mātou kaupapa e 7 o te 10 o ngā momo mate pukupuku ka kimihia mā te whakamātautau whēkau. Kāore noa iho te toto e puta i te mate pukupuku ki ngā whēkau i ia wā, nō reira i ētahi wā kāore e tautuhia te mate pukupuku. Ka taea hoki e te mate pukupuku ki ngā whēkau te tupu mai i te wā whakamutunga i whakamātauria ai, tae atu ki te wā ka whakamātauria anō. Nō reira, he hirahira ake kia mahi i te whakamātautau whēkau i ia rua tau, kia kōrero tōtika atu hoki ki tō tākuta mēnā he tohumate ōu o te mate pukupuku ki ngā whēkau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKoinei ētahi o ngā tohumate o te mate pukupuku ki ngā whēkau he nui te kitea ōna:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003ehe panonitanga i ō haerenga ki te mahi roke i ngā wiki e hia kē nei.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003ehe toto ki roto i ō roke.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eAhakoa i te nuinga o te wā nā tētahi take rerekē ēnei tohumate i puta ai, he hirahira tonu kia whakamātauria koe e tō tākuta.\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eTe pēheatanga o te whakamātautau\u003c\/h2\u003e\n\u003ch3\u003eMā tēnei whakamātau ngāwari nei tō oranga e rauora!\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKa tukua he kete whakamātautau whēkau ki tō kāinga. Kia wawe te mahi i te whakamātau. Ki te kore koe e mahi i te whakamātau i roto i te ono marama ka mōnehu, ā, me whai whakamātau hou anō.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eHe māmā noa iho te whakamātautau whēkau hei mahinga.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eTīkina he roke tīpako mā te rārā kua tukua. Raua te rārā ki te ngongo, ka whakahoki ai mā te kōpaki whakahoki kua utua kētia.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKei roto i tō kete ngā tohutohu e mahia ai te whakamātau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKia kaha ki te tuku i tō tīpako i te rā i mahia ia, hei te rā whai muri ake rānei.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eŌ hua\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eKa riro i a koe ō hua i roto i te toru wiki mai i te wā i whakahokia ai tō whakamātau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKa riro pānui mō ō hua, ka tonoa rānei koe e tō tākuta, e tētahi nēhi rānei.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKi te kore e riro ō hua i roto i te toru wiki, ā tēnā, waea mai ki te nama \u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, īmēra rānei ki \u003ca href=\"mailto:%20info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTe korenga o ētahi tohu i tautuhia\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eMēnā e kitea ana tō kore e pāngia e te mate, kāore noa iho ō mahi hei mahinga māu mō tēnei wā. Me mahi anō koe i te whakamātau kia tukua ki a koe hei ngā tau e rua ka whai ake.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMe kōrero tōtika atu ki tō tākuta mēnā he tohumate ōu pērā i te panonitanga i ō haerenga ki te mahi roke i ngā wiki e hia kē nei, he toto rānei ki roto i ō roke. Kaua e waiho noa mā te whakamātautau ka whai ake.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTe tautuhia o ētahi tohu\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eMēnā he tohu i tautuhia, me mātai anō koe. I te nuinga o te wā he whakamātau kiri kōpiro te momo o te whakamātautau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eEhara pea i te mea nā te tautuhia o ētahi tohu kua pāngia rawatia koe e te mate pukupuku ki ngā whēkau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKa kimihia he kōrero anō mō ngā tohu i tautuhia ki \u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" title=\"Bowel Screening\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eKāore noa iho te whakamātautau whēkau i te tika mō te katoa\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eMēnā e hāngai ana ki a koe tētahi o ēnei e whai ake nei me kōrero ki tō tākuta, waea mai rānei ki te nama utukore \u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e. Kāore noa iho pea te whakamātautau whēkau i te tika māu.\u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eKei ahau tētahi o ngā tohumate o te mate pukupuku ki ngā whēkau - me haere tōtika atu ki tō tākuta.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eI mahi ahau i te whakamātau kiri kōpiro i roto i te rima tau ki muri. Tēnā, waea mai kia pōhiritia anō koe ā tōna wā.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE mātaitia ana ahau e tētahi hōtaka mātai pā pūtau, mate pukupuku ki ngā whēkau rānei.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eI mau kē ahau i te mate pukupuku ki ngā whēkau i mua, e rongoātia ana ahau i te mate pukupuku ki ngā whēkau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua unuhia kētia taku kōpiro nui.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKei ahau te mate kōmaoa ki ngā whēkau, te mate ‘Crohn’s’ rānei.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eHe aha te mate pukupuku ki ngā whēkau?\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE huaina ana te mate pukupuku ki ngā whēkau ko te mate pukupuku ki ngā kōpiro anō hoki.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eHe wāhanga tō whēkau nō te pūnaha nakunaku kai. He mea hanga ki te kōpiro iti, te kōpiro nui me te tou.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKa timata te mate pukupuku ki ngā whēkau i te wā ka tupu poka noa ngā pūtau i ngā whēkau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKa huri ngā pūtau hei pā pūtau, nāwai rā ka huri ngā pā pūtau hei mate pukupuku i ngā tau e heke mai nei.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKa roa pea te wā kia tupu, kia horapa hoki te mate pukupuku ki ngā wāhanga kē atu o te tinana.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eMā te rite tonu o te whakamātautau whēkau mō te hunga kāore noa iho i te rongo i ngā tohumate whēkau te mate pukupuku ki ngā whēkau e kimi, e rongoā tōmua anō hoki.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eMō ētahi kōrero anō\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eHaere ki te whārangi \u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" title=\"Bowel Screening\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eWaea mai ki te nama utukore \u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, Mane ki te Paraire\u003cbr\u003e8am-6pm\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eĪmēra \u003ca href=\"mailto:%20info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eMō ētahi atu kōrero mō ngā pūtea tūmatanui i ngā ratonga hauora, haere ki te whārangi ipurangi o Te Whatu Ora \u003ca href=\"https:\/\/www.tewhatuora.govt.nz\/corporate-information\/our-health-system\/eligibility-for-publicly-funded-health-services\"\u003eEligibility for publicly funded health services – Health New Zealand | Te Whatu Ora\u003c\/a\u003e, waea mai rānei ki te nama \u003ca href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e.\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eKo ngā reo kē atu me ngā hōputu\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eE wātea ana hoki tēnei puka i roto i ngā hōputu rerekē me ēnei reo e whai ake nei:\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe Reo Māori, Kuki Airani, Hāmoa, Whīti, Rotuma, Kiripāti, Tonga, Tuvalu, Niue, Tokerau, Haina, Kōria, Hindi, Punjab, Tagalog, Ārapi me Pēma.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMe haere ki \u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" title=\"Bowel Screening\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46745646956772,"sku":"HE7501","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7501thumbnail.png?v=1759199082"},{"product_id":"te-au-apinga-katoatoa-no-runga-i-te-i-oi-o-anga-ngakau-all-about-bowel-screening-cook-islands-maori-no-age-he7502","title":"Te au apinga katoatoa no runga i te i’oi’o’anga ngakau - All about bowel screening - Cook Islands Māori no age - HE7502","description":"\u003cp\u003e\u003ca title=\"Bowel Screening\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTei roto i teia puka tetai au akamaramarama’anga no runga i te oviri o te ngakau, e pera, te porokaramu I’oi’o’anga ngakau tutakikore o Aotearoa nei, e ka akapeea koe e o mai ei ki roto i teia I’oi’o’anga.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eI’oi’o’anga ngakau\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eKare e tutaki.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eMama ua teia i te rave, e ka rauka ua ia akoe i te rave mai i taau tu’anga mei te ngutuare mai\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKa tukuna ia atu tetai ko’u no te rave’anga i taau tu’anga mei te ngituare mai, i te au rua mataiti rava rai.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eI roto i teia nei ao, no Aotearoa nei tetai tare’anga maata roa atu o te au tangata, tei tu’ia e te oviri o te ngakau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eI te maata’anga o te taime, kare e akairo no te oviri o te ngakau. Ko te akakoro’anga o te I’oi’o’anga o te ngakau koia, kia kitea vave’ia te oviri o te ngakau, kia rauka i te rapakau vave atu i te reira. Na roto i teia I’oi’o’anga ka kitea mai te au parapara toto i roto i te tutae mei roto mai i te ngakau. Penei e, e akairo teia e, e apinga tarevake tetai.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKua akaari mai te akapapa’anga o teia porokaramu I’oi’o’anga ngakau na matou e, e 7 i roto i te 10 o te au tu oviri o te ngakau, ka kitea na roto i teia I’oi’o’anga. Kare oki te au tu oviri roa rae e akata’e toto ana, no reira kare e kitea atu. Te vai ara oki tetai taime, ka tupu mai te oviri o te ngakau i rotopu i te au tuatau e I’oi’o ia ana. No reira oki i anoano ia ei e, kia I’oi’o ua ia rai te ngakau no teia, i te au rua mataiti roa rai. Ei reira katoa rai oki komakoma atu ei koe ki te Taote me e akairo oki tetai ka kitea mai. \u003c\/p\u003e\n\u003cblockquote\u003e\n\u003cp\u003eKo teia tetai au akairo putuputu e kitena mai ana no te oviri o te ngakau:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eAu taui’anga i roto toou tuatau titiko’anga, te putuputu e te akate’anga e te vai atura.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eToto i roto i te tutae.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003c\/blockquote\u003e\n\u003cp\u003eNoatu e, te vai ara tetai au tumu ke no teia, e mea puapinga rai e, kia akarakara ia koe e te Taote.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTe puapinga o teia i’oi’o’anga.\u003c\/h3\u003e\n\u003ch4\u003ePenei e ka rauka i teia ravenga mama ua, i te akaora ia koe.\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eKa tukuna ia atu tetai kou no teia I’oi’o’anga ki toou ngutuare. E rave viviki mai koe i taau tu’anga o teia I’oi’o’anga, me tae atu taau ko’u. Me kare koe e rave atu i taau tu’anga no teia I’oi’o’anga i roto i tetai ono(6) marama, kare e puapinga akaou o teia kou, e ka anoano koe i tetai ko’u ou.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMama ua teia I’oi’o’anga i te rave.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eRave mai i tetai manga para o toou tutae na roto i te ta’angaanga atu’anga i te rakau tei oronga ia no te reira mei roto mai i taau ko’u. Paraku atu I tetai manga para tutae e oti tauru atu i teia ki roto i te manga moina i roto i taau kou, i mua ake ka tauru atu ei koe i teia ki roto i te tikiro (kua oti takere i te tutaki’ia) no te tuku mai kia matou.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo te au akamarama’anga no runga i te rave’anga mai i taau tu’anga, tei roto katoatoa i teia ko’u.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTauta atu i te tuku mai i teia i te tuatau rai i oti ei taau tuanga me kore i te ra i muri mai.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eTe akairo no toou I’oi’o’anga\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKa tae atu te akairo no toou ai’oi’o’anga i roto i tetai toru epetoma mei te tuatau mai ka tuku mai ei koe i te ko’u.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKa tukuna iatu tetai peapa no te akakite atu i toou akairo, e penei ka atoro atu toou Taote me kore Neti ia koe.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMe kare e tae atu te tuatua no toou akairo i roto i te toru epetoma, me ka tika, ringi atu i te numero tutakikore \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e me kore imere atu ki te \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eTe akairo e kare e maki\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eMe kare e akairo maki mei roto mai i toou i’oi’o’anga, kare e apinga ke atu e anoano’ia mei ia koe.Tera ua, e rave ua mai rai koe i taau tuanga me tae atu toou ko’u i teia rua mataiti ki mua.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eAtoro viviki atu i toou Taote me kite koe i tetai tuke i roto i te aere’anga o toou tutae, te putuputu e te opara’anga mai i te reira ki vao. Atoro viviki katoa atu i toou Taote me kite koe i para toto i roto i toou tutae, e auraka e tiaki i te tuatau I’oi’o’anga tei akanoo’ia.\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eMe e akairoa maki tetai\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eMe e akairo tetai i roto i toou tutae, ka anoano’ia tetai akarakara’anga oonu atu ki roto i teia. I te maata’anga o te taime ka I’oi’o ia atu a roto i toou ngakau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eInara, noatu e, e akairo maki tetai i kitea mai, kare e mei te mea e kua tu ’ia koe e te oviri o te ngakau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMe ka inangaro koe i tetai au tuatua ke atu no runga i te akairo maki me kitea mai mei roto i toou I’oi’o’anga, atoro atu i te kupe \u003ca title=\"Bowel Screening\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eKare te I’oi’o’anga o te ngakau e tau no te katoatoa\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eMe kua akairo akatika koe i tetai ua atu o teia au pi’api’a, komakoma atu ki toou Taote, me kore, ringi atu i teia numero tutakikore \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e Penei e, kare e tau te I’oi’o’anga o te ngakau kia koe.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eTe kite nei au i tetai akairo o te maki oviri o te ngakau i runga iaku – aravei viviki atu i toou Taote.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE tai rai taime i I’oi’o atu ei au i toku ngakau no teia, i roto i teia rima mataiti i topa. Me ka tika, ringi mai ia matou kia rauka i te akanoonoo atu i tetai tuatau kia i’oi’o ia atu koe no teia au tuatau ki mua.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTe runga au i te porokaramu o te bowel polyp me kore te cancer surveillance. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua tu ia ana au e te oviri o te ngakau, me kore, te rapakau ia nei toku oviri o \u003cbr\u003ete ngakau i teia tuatau. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua akaatea’ia toku ngakau mamaata.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua tu ia au e te maki ulcerative Colitis me kore Crohn’s disease koia oki te akaeaea me kore tonatona o te ngakau e te puta toe.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eEaa te Oviri o te ngakau?\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE kapiki katoa ia ana e ko te oviri o te ngakau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo te ngakau tetai ngai e taviri ana te kopapa i te kai e aere nei ki roto i te kopu. Ko te au tuanga koia ko te ngakau rikiriki, te kopu, te ngakau mamaata e te puta toe.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE akamata mai ana te oviri o te ngakau i te tupu me viviki pu’ua te tupu’anga o te tango akatupuanga o te ngakau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo te taime teia e pukupuku mai ei te tango akatupu’anga, e na roto i te roa’anga tuatau riro atu ei teia e oviri.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKa roa rai te tuatau i te tupu’anga o teia pukupuku oviri, ka toto’a atu ei ki tetai au ngai ke atu o te kopapa.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eMe putuputu te I’oi’o’anga’ia o tetai tangata noatu e kare aia e kite ana i te akairo o te oviri, ka kitea vave iatu te oviri rauka atu ei i te rapakau atu i mua ake ka pakari ei.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003e \u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46745647153380,"sku":"HE7502","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7502thumbnail_dcc4e688-2198-42ae-8d32-6fa5218aaa29.png?v=1759201354"},{"product_id":"na-ivakamacala-ni-dikevi-ni-wawa-all-about-bowel-screening-fijian-he7503","title":"Na ivakamacala ni dikevi ni wawa - All about bowel screening - Fijian no age - HE7503","description":"\u003cp\u003e\u003ca title=\"Bowel Screening\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNa ivola qo e lewena na itukutuku ni kensa ni wawa kei na dikevi ni wawa, me yaga ena nomu lewa se mo vakaitavi ena Sasaga ni Dikevi ni Wawa e Niusiladi, sega ni saumi.\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eNa dikevi ni wawa e\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eSoli wale.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTotolo qai rawarawa ni caka e vale.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eVakau yani na kena iyaya ena veiyabaki rua.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eE via liutaki vuravura o Niusiladi ena veitauvi ni kensa ni wawa.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNa kensa ni wawa e so na gauna e sega na kena ivakatakilakila. Kena dikevi e rawa ni kune totolo kina, ni se rawa ni qaravi. E rawa ni kune kina na tiki ni dra lalai ena noda valelailai, na ivakatakilakila beka ni leqa tiko na wawa. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eSa kune ena neitou vakadidike ni Dikevi ni Wawa e kune kina na kensa vei ira na le 7 se sivia vei ira na le 10 e tauvi ira. Na kensa ni wawa e dra ga vagauna, e rawa gona ni sega ni kune. E rawa talega ni tekivu na kensa ni wawa nida dikevi oti. E ka bibi gona me dikevi na wawa ena veiyabaki rua, ka meda raici vuniwai sara ke kune na ivakatakilakila ni kensa ni wawa.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNa ivakatakilakila ni kensa ni wawa e wili kina:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eveisau na itovo ni valelailai me vica na macawa.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003ebenutaki dra.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eE dina ni ivakatakilakila qo e rawa ni duatani na vuna, ia e vinaka meda dikevi mada vakavuniwai.\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eKena icakacaka\u003c\/h2\u003e\n\u003ch3\u003eNa vakadidike rawarawa qo e rawa nio bula kina!\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eNa iyaya ni dikevi ni wawa ena vakau yani i vale. Cakava sara vakatotolo, ni se bera ni oti e vula ono, ni na ca kina na iyaya, ena yaga mo cakava tale.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eE rawarawa na dikevi ni wawa.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003ekaria vakalailai nomu benu ena kena kau, tawana ena kena tavaya qai tawana ena kena waqanivola saumi oti, qai vakacuruma ena meli.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eEna vakau vata yani kei na kena iyaya na kena ivola dusidusi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eMe curu ena meli ena siga vata se kena mataka.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eKena macala\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eKena macala ena tukuni yani ena loma ni macawa tolu ni oti kena vakau na sabolo.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eEna vakau yani ena meli na kena macala, de dua ena tukutuku talega yani o vuniwai se nasi.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKe sa oti e macawa tolu se bera yani, mo qiri keitou ena \u003ca data-mce-fragment=\"1\" href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e se imeli ina\u003cbr\u003e\u003cu\u003e\u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/u\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eKe sega ni kune\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKe sega na ka e kune (negative), ena sega ni yaga mo dikevi tale. Mo qarauna ga mo cakava na vakadidike tarava, ni na vakau yani ni oti e rua na yabaki.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMo raici vuniwai sara ke kune na ivakatakilakila, me vaka ni veisau na itovo ni valelailai me vica na macawa, se o benutaki dra – kua ni waraka me dikevi tale na wawa.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eKune na kensa\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKe kune e dua na ka (positive), me dikevi tale. Qo e dau vakalevu mo ilovi (colonoscopy).\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNi kune e dua na ka, e sega ni kena ibalebale sara nio tauvi kensa ni wawa.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNa ivakamacala matailalai ni macala ni dikevi ni wawa e kune ena \u003ca title=\"Bowel Screening\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eE sega ni donu vei keda kece na Dikevi ni Wawa\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eKe o vakaio ena dua vei iratou na taro qori, mo raici vuniwai se qiri mai vei keitou, sega ni saumi, ena \u003ca data-mce-fragment=\"1\" href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e. De sega ni ganiti iko na Dikevi ni Wawa.\u003c\/p\u003e\n\u003cul style=\"list-style-type: none;\"\u003e\n\u003cli\u003e□ E kune vei au e dua na ivakatakilakila ni kensa ni wawa – raici vuniwai sara.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ Sa ilovi oti noqu wawa ena yabaki lima sa oti. Kerei mo tukutuku mai me keitou sureti iko tale.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ Sa dikevi tiko na somuna (polyp) se kensa ni wawa ena kena porokaramu.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ Sa tauvi au oti na kensa ni wawa, seu qaravi tiko kina.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ Sa kau tani noqu wawa levu.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ Sa tauvi au tiko na ulcerative colitis se Crohn’s disease. \u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eCava na kensa ni wawa?\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eNa kensa ni wawa e yacana talega na ‘bowel cancer’, ‘colon cancer’, ‘rectal cancer’ se ‘colorectal cancer’.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eNa wawa na gacagaca e qaqi kina na keda. E wili kina na wawalailai, wawalevu, kei na cumu.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eNa vu ni kensa ni wawa nodra tubu vakaveitalia na sela ni wawa.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE rawa ni yaco me somuna, qai vuki me kensa ni oti e vica na yabaki.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE dau dede qai tubu na kensa qai dewa ina tikiniyago tale eso.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eNi dikevi wasoma na wawa vei ira na sega vei ira kena ivakatakilakila, e rawa ni kune totolo kina na kensa ni wawa qai qaravi sara. \u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eKena matailalai\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eRaica na \u003ca title=\"Bowel Screening\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eQiri wale ena \u003ca data-mce-fragment=\"1\" href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e Moniti ina Vakaraubuka 8am-6pm\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eImeli ina \u003cu\u003e\u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/u\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eNa ivakamacala se o cei e vakadonui vakamatanitu me qaravi wale vakavuniwai e kune ena veilawa ni Tabana ni Bula (Health New Zealand | Te Whatu Ora) se qiria na \u003ca data-mce-fragment=\"1\" href=\"tel:0800924432\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003eVosa tale eso\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eNa ivola qo e tabaki talega ena matanivola eso (accessible formats) kei na vosa vaka:\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMāori, Yatu Kuka, Samoa, Rotuma, Kiribati, Toga, Tuvalu, Niue, Tokelau, Jaina Vou (Simplified), Jaina Dina (Traditional), Korea, Idia, Punjabi, Filipino, Arapea kei Buruma.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eRaica na \u003ca title=\"Bowel Screening\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46747979251940,"sku":"HE7503","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7503thumbnail.png?v=1759201955"},{"product_id":"rongorongo-ti-ibukin-tuoan-te-kanoanano-all-about-bowel-screening-kiribati-he7504","title":"Rongorongo Ti ibukin Tuoan te Kanoanano - All about bowel screening Kiribati no age - HE7504","description":"\u003cp\u003eTe boki aei e kaota rongongon te kaentia n te kanoanano (bowel cancer) ao tuoana (bowel screening are ena kona ni buoka karekean am baire ba ko na ira te National Bowel Screening burokuraem ae aki kabooaki ke koaki.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTuoan te kanoanano\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eEaki kaboaki\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE baitii te tutuo ao e kona ni karaoaki n te mwenga\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE kanakoaki te bwain tutuo nakoim ni katoa 2 te ririki\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eNew Zealand teuana te aba n te aonaba ae rang korakora iai te kaentia n te kanoanano. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eAngin te tai, akea kanikina aika a noraki n te kaentia n te kanoanano. Karaoan te tutuo e buoka kakaean te kaentia n moantai n te tai are e kona ni katokaki n te bwain aoraki.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eE kona naba n kaota te rara n nakotarim (butaem), te kanikina are e moantai ni kaotia ba iai te kanganga.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMwin kamatebwai man ara burokuraem a koatia ba te tutuo e kona ni kunea te kaentia n te kanoanano irouia itiman (7) aomata ibuakoia tengaun (10) ake a karaoa te tutuo aei. Te kaentia n te kanoanano eaki nako te rara n taai nako ngaia are n tabetai eaki ataki ke ni kuneki. N tabetai, ao te kaentia n te kanoanano e kona naba n riki i marenan taai are karaoaki iai te tutuo (bowel screening). Ao ibukin aikai, e rang kakawaki ba kona karaoa te tutuo ni katoa 2 te ririki ao n reitaki nakon am taokita n te tai ae waekoa ngkana iai kanikinaean te kaentia n kanoananom ae ko namakinna ke ko noria.\u003c\/p\u003e\n\u003cp style=\"padding-left: 40px;\"\u003eKanikina aika a bati n rereke ke ataki ibukin te kaentia n te kanoanano:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli style=\"list-style-type: none;\"\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003ete bitaki n te kan nakotaari nakon are ko tataneiai iai inanon tabeua te wiki.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003ete rara n nakotarim (butaem)\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eEngae ngke a kona naba n reke kanikina aikai n aekan aoraki tabeua, e kakawaki ba ana tuoaki iroun am taokita.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eKaraoan te tutuo\u003c\/h3\u003e\n\u003ch4\u003eTe tutuo aei e rangin bebete karaoana ao e kona n tuka te kabuanibwai nakon maium!\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eEna kanakoaki te bwain tutuo (bowel screening test kits) nakoim n mwengam. Karaoa te tutuo n te tai ae waekoa. Ngkana koaki karaoa te tutuo inanon 6 te namwakaina ao ena toki korakoran te bwai n tutuo, ao kona manga tangira teuana ae boou.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe tuto aei e bebete karaoana.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eAnaa teutana te sample (te nakotari\/ butae) man nakotarim\/butaem n te kai (stick) ane raon te bwain n tutuo. Karina te kai n te bwatoro (tube) ao merinna n te tinaniku (envelope) ane raon te bwain n tutuo\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKaetieti ibukin karaoan te tutuo akana raon te bwain n tutuo\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKataia n merina am sample n te bong are ko karaoa iai te tutuo ke te bong are imwina.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eMwin am tutuo\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eEna reke mwin am tutuo inanon 3 te wiki man te tai are ko merina iai am sample.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eEna roko am reta ibukin mwin am tutuo (results) ao ko aki aua naba n karekeaki iroun am taokita ke te neeti.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNgkana eaki reke iroum mwin am tutuo inanon 3 te wiki, taiaoka tarebonira n te namba ae \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e ke e-meeri (email) \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eAkea te kanikina ae noraki imwin te tutuo (negative test)\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eNgkana e negative am tutuo, akea te bwai ae kona karaoia moa ngkai. Kakoaua ba kona karaoa te tutuo n te tai are e roko iroum te bwai n tutuo 2 te ririki ma ngkai.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eWaekoa nora am taokita ngkana iai kanikina n aron te bitaki n tain kanibekam ba e kaokoro ma are ko tataneiai iai mai mwaina ao te bitaki aei e waki nako inanon tabeua te wiki, ke iai te rara n nakotarim (butaem)- tai taninga am tai n tutuo (bowel screening) are na roko. \u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eIai te kanikina ae noraki imwin te tutuo (positive test)\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eNgkana e positive am tutuo, nanona kona kainanoi aekan tutuo riki tabeua. Angin te tai aio bon te colonoscopy.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe tutuo ae positive tiaki nanona ba e kaentia kanoananom. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTabeua riki rongorongon te tutuo ae positive a kona n noraki n te \u003ca data-mce-fragment=\"1\" rel=\"noopener\" aria-describedby=\"a11y-new-window-external-message\" title=\"Time to Bowel Screen\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTuoan te kanoanano (bowel screening) eaki katauaki ibukia aomata ni kabane.\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eNgkana ko kona n kaeti tabeua baoki ibuakon aikai ao reitaki nakon am taokita ke tareboonira te namba ae aki kaboaki \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e. Bowel screening e kona naba n aki katauaki ibukim\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eIai irou kanikinaean te kaentia n te kanoanano ae ataki - Nora am taokita n te tai ae waekoa\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eI atia ni karaoa te colonoscopy inanon 5 te ririki n nako. Taiaoka tareboon bwa ti aonga ni manga kaoko riki nakon te tai ae na roko.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eI mena ngkai iaon te burokuraem are taui mwin nongai n te kanoanano ke kaentia n te kanoanano, (bowel polyp or bowel cancer surveillance programme).\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE atia n reke irou te kaentia n te kanoanano ao I wakina ngkai au bwain aoraki ibukin te kaentia aei. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE atia n koreaki n kanakoaki mwakoron kanoananou are bubura (large bowel).\u003cbr\u003eIai irou te aoraki ae ulcerative colitis ke Crohns disease.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eTera te kaentia n te kanoanano?\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE ataki te kaentia aio n arana tabeua aika colon, rectal ke colorectal\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKanoananom ae bubura (large bowel) bon toman ke mwakoron te kanoanano are e baronga butin te amarake inanon te rabwata (food digestive system). Tenua makoron te kanoanano; te kanoanano ae uarereke (small bowel), kanoanano ae bubura (large bowel), ao te kurabe (rectum). \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTe kaentia n te kanoanano e moan riki man te naan cells aika a waekoa n rikirake iaon ae riai.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eCells aikai a kona n riki ba te naan nongai (polyps) ao tabeua nongai a kona n riki n kaentia inanon tabeua te ririki.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE kona n maan te tai rikiraken ao buburan te kaentia imwain ae butanako inanon te rabwata.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTe kakaonimaki n tutuo irouia aomata are akea irouia kanikinaean aorakin te kanoanano, bon te tai ae kakawaki ibukin kakaean te kaentia ao ni moantai n bwain aorakia ngkana e kuneaki.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eIbukin tabeua riki rongorongo\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eNakon \u003ca data-mce-fragment=\"1\" rel=\"noopener\" aria-describedby=\"a11y-new-window-external-message\" title=\"Time to Bowel Screen\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTareboon ae akea boona \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, man Te Moanibong nakon Kanimabong 8am-6pm\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE-meeri \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eIbukin ongoram bwa antai ae katauaki (eligible) n kamanenai makuri n kuakua ibukin te botanaomata ake a mwanenaki nora te Health New Zealand | Te Whatu Ora website ke tareboonia te namba \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTaetae n aba tabeua \u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eTe boki aei e kona naba n reke n aron teina aikai n taetae aikai:\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe Reo Maori, Cook Island, Samoan, Fijian, Rotuman, Kiribati, Tongan,Tuvaluan, Niuean, Tokelauan, Simplified Chinese, Traditional Chinese, Korean, Hindi, Punjab, Tagalog, Arabia and Burmese.\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46749207625956,"sku":"HE7504","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7504thumbnail.png?v=1759202303"},{"product_id":"fakamaamaaga-ke-he-tivi-he-hala-fakavao-all-about-bowel-screening-niuean-he7505","title":"Fakamaamaaga ke he tivi he hala fakavao - All about bowel screening - Niuean no age - HE7505","description":"\u003cp\u003eKo e pepa nai, ha hā i ai e tau fakamaamaga hagaao ia ke he gagao kenesā he hala fakavao mo e tivi he hala fakavao haau. Maeke ia koe ke fifili ko e fano nakai a koe ke moua e tivi he hala fakavao nakai fai totogi. National Bowel Screening Programme.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTivi he hala fakavao\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eNakai fai totogi. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eMafiti mo e maeke a koe ke taute ni e koe ke he haau a kaina.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTo fakafano atu e puha tivi haau he ua e tau tau ki mua.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eKo Niu Silani taha motu ne to tokoluga lahi e puke tagata ne kua fakamooli kua moua e tau tagata he gagao kenesā fakatatai atu ke he falu a tau motu he lalolagi.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eLaulahi he kenesā he hala fakavao, nakai fa fai fakakiteaga.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMena ia ne mitaki ke taute e tivi he hala fakavao haau ke kitia mafiti mo e kitia tuai kaeke kua fai fakamailoga kenesā a koe mo e maeke ke moua mafiti e tului ka kitia tuai. Kaeke kua kitia ai e tau valavala toto in loto he fakavao haau, ko e pehē e naia, kua fai lekua e hala fakavao haau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKo e tau mata numela ne kua moua mai he tau kumikumiaga he tau fakaholoaga tivi nai, 7 mai he 10 e tagata ne kua moua he gagao kenesā e hala fakavao. Nakai pehē ko e toto oti e tau kenesā he hala fakavao, ti mitaki ke taute e tivi ke iloa mitaki e haoaga. Maeke foki he kenesā he hala fakavao ke kamata tupu e kenesā kae nakai la oti e tau tivi haau he taute. Ko e kakano a ia ne mahuiga lahi ke taute e tivi he hala fakavao haau he tau tau ke uaaki. Mitaki ke fakatutala a koe mo e haau a ekekafo kaeke kua fai fakamailoga gagao kenesā e hala fakavao haau. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTau fakamailoga kenesā he hala fakavao:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eFai hiki kua nakai mitaki e fakavao haau mo e tau magaaho ka fakavao a koe\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKitia e toto ke he fakavao haau\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003ePete ni nakai pehē kua kenesā mooli a koe ka kitia e tau fakamailoga po ke tau fakakiteaga nai. Mahuiga lahi ke fano a koe ke kitia mo e fakatutala mo e haau a ekekafo.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003ePuhala ke taute ai e tivi.\u003c\/h3\u003e\n\u003ch4\u003eHanai e tivi, nakai uka ke levekiaki haau a moui!\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eTo fakafano atu e puha tivi kia koe ke he haau a loto kaina. Taute e koe e tivi he magaaho ka hoko atu e puha tivi. Kaeke kua nakai maeke a koe ke taute e tivi i loto he fafatiaga 6 e tau mahina, kua nakai mitaki e puha tivi ke fakaaoga ha kua molea tuai e tau aho fafati ke fakaaoga ki ai e tivi. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKua lata ia koe ke kumi atu foki e taha puha tivi foou.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eMukamuka e tivi he hala fakavao haau, ke taute ni e koe. Moua e koe e taha vala he fakavao haau, fakaaoga e tama kakau i loto he puha. Hulu e koe e tama kakau nai ki loto he tama lupo loa, tuku i loto he fagatohi kua fitā he totogi, ti fakafano mai kia mautolu.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eHa hā i ai e tau fakamaamaga i loto he puha, e puhala kua hako ke taute ai e koe e tivi he hala fakavao haau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eLali ke fakafano mai e puha tivi haau ka oti he taute he aho ia ni, kae ua toka ke fiha e aho to fakafano mai.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eTau fakakatoatoaaga he tivi haau.\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eTo moua e koe e tau fakakatoatoaga he tivi haau he 3 e tau faahi tapu ki mua he oti e fakafano mai e koe e puha tivi haau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTo moua foki e koe e taha tohi ke fakamaama kia koe e tau fakakatoatoaga he tivi haau. Mautali foki he falu a tau magaaho to matutaki atu e ekekafo po ke nosi kia koe.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKaeke kua nakai la moua ia e tau fakakatoatoaaga he tivi haau ka kua molea e tolu e tau faahi tapu, fakamolemole vilo mai a mautolu he numela telefoni \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e po ke Imeli atu ke he \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz \u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003e\u003cstrong\u003eKaeka kua moua mai kua nekativi (negative) e tau fakakatoatoaaga he tau tivi haau.\u003c\/strong\u003e\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eKaeke kua moua mai e tau fakakatoatoaga he tau tivi haau ti kua nekativi, nakai fai mena foki a koe ke taute.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eUa e tau ki mua, kua lata ia koe ke liu taute foki e tivi he hala fakavao haau ka liu a mautolu ke fakafano atu.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKaeke kua fai logonaaga a koe kua kehe po ke fai fakamailoga kua kehe tuga e kehe e fakavao haau ke molea e taha e faahi tapu, po ke fai vala toto kua kitia ke he fakavao haau - ua leo ke he tivi he ua ki mua. \u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eKua fakamooli kua positivi e tau fakakatoatoaga he tivi haau.\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eKaeke kua fakaamoli mai he tau tivi kua positivi e tau kumikumiaga he tivi he hala fakavao haau, kua pehē e naia kua mahuiga ke fai kumikumiaga fakamakutu ke he hala fakavao haau. Ko e tivi nai ke fakahigoa ko e colonoscopy - ko e tivi fakamakutu he hala fakavao.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNakai pehē kua positivi e tau fakakatoatoaga he tivi haau, kua moua mooli a koe he kenesā.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eLoga e tau fakalaulahiaga mo e tau fakamaamaaga he tau fakakatoatoaaga he tau tivi ke he kupega hila e \u003ca href=\"http:\/\/www.TimeToBowelScreen.nz\" title=\"TimeToBowelScreen.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNakai kua lata e tivi he hala fakavao mae tau tagata oti.\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKaeke kua fakamooli e koe ke he tau puha nai, fano ke tutala mo e haau a ekekafo po ke vilo mai a mautolu he numela nakai fai totogi \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e Kua nakai lata a koe mo e tivi he hala fakavao.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eLogona mo e kitia e au e tau fakamailoga he gagao kenesā ke he hala fakavao haaku - fano ke kitia fakamafiti e ekekafo haau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua fitā au he taute e tivi fakamakutu he hala fakavao (colonoscopy) he 5 e tau \u003cbr\u003ekua mole. Fakamolemole, vilo mai ke maeke ia mautolu ke uiina atu a koe ke he tau aho i mua.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo au ne putoia he fakaholoaga bowel polyp po ke kenesā he hala fakavao \u003cbr\u003ekumikumiaga. (bowel cancer surveillance).\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua fitā au he fakamooli kua moua he gagao kenesa e hala fakavao po ke, ko au he magaaho nai ne moua e tau tului ke lata ma e kenesā he hala fakavao.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua utakehe e manava fakavao lahi haaku.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo au kua moua he kafokia ulcerative colitis po ke Crohn’s disease.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eKo e heigoa e kenesā ke he hala fakavao?\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eKo e kenesā he hala fakavao fa fakahigoa foki ko e colon, rectal po ke kenesā colorectal.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo e hala fakavao haau ko e taha la i loto he manava haau ne tavili e tau kai (food digestive system). Gahua auloa moe manava hala fakavao tote, manava hala fakavao lahi mo e rectum.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKamata e gagao kenesā he hala fakavao ka tupu mo e totolo e tau tega moui (cells) i loto.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo e tau tega moui nai (cells) maeke ke tupu ke he tau fufua moko (polyps), ne maeke ke moua e kenesā ka loga e tau tau he nakai iloa mo e kitia e tau fakamailoga nai.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eLeva lahi to maeke he kenesā ke tupu mo e totolo atu ke he falu e a tau vala he tino he tagata.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKaeke kua taute tumau e tau tivi he hala fakavao haau, ti kua kitia kua fai kehe, maeke ke fai tului mafiti ka kitia tuai ko e kamata laia e kenesā ke tupu.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eKe moua e tau fakalaulahiaga.\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eKumi atu e kupega hila \u003ca href=\"http:\/\/www.TimeToBowelScreen.nz\" title=\"TimeToBowelScreen.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eVilo atu e numela foni nakai fai totogi \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, Aho Gofua ke he Aho Falaile Matahola 8 he magaaho pogipogi ke he matahola 6 he magaaho afiafi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eImeli atu ke he \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eKe moua e tau fakamaamaaga ke lata mo e tau lagomatai he tau fale gagao ke lata mo e tau tagata kua atāina ki ai, kumi atu e kupega hila Health New Zealand Te Whatu Ora po ke vilo atu e numela \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTau fakaliliuaga he falu a tau vagahau motu ke he.\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKo e pepa nai maeke foki ia koe ke moua e tau fakamaamaga he tau fakaliliuaga ke he tau vagahau: Te Reo Māori, Cook Islands, Samoan, Fijian, Rotuman, Kiribati, Tongan, Tuvaluan, Vagahau Niue, Tokelauan, Simplified Chinese, Traditional Chinese, Korean, Hindi, Punjabi, Tagalog, Arabic and Burmese.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eScan e QR code nai po ke fano ke he kupega hila \u003ca href=\"http:\/\/www.TimeToBowelScreen.nz\" title=\"TimeToBowelScreen.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46749208838372,"sku":"HE7505","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7505thumbnail.png?v=1759276434"},{"product_id":"te-ne-te-ne-mou-se-sḁkior-teet-ne-mou-se-ou-finae-all-about-bowel-screening-rotuman-he7506","title":"Te’ ne tē ne mou se sḁkior tēet ne mou se ‘ou finäe - All about bowel screening - Rotuman no age- HE7506","description":"\u003cp\u003ePuk te’is af’åk sio rogrog ne mou se känsa ne finäe (bowel cancer) ma sḁkior tēet ne mou se ‘ou finäe, la hḁiasoagan ‘äe la rē purean ne ‘äe la ‘es väeag ‘e prokräm te’is, ne kat a’noa tög ‘e ra, National Bowel Screening Programme.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eSakior tēet ne mou se ‘ou finäe\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eKat a’noa tög ‘e ra.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eA’sok ne sḁkior tē ta mij ka vavhiḁn pḁu ka pō la a’sok ‘e ‘ou hanue ta.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTēhḁ’uḁg sḁkior tēet la a’hele’uof se ‘äea ‘e te’ ne fḁu ruḁ ‘i.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eNiu Sirḁgi hanuet ne lamlam pḁu ‘on ma’oi ne famör pō ‘e känsa ne finäe nōnō ka la a’tatḁu’åk se rån te’is.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e‘E av ma’oi, Känsa ne finäe kat ‘es faki’oag ra. Sḁkior tē te’is hḁiasoag la sḁkior ma rak’åk mijim nōnō ka ‘äe pō ‘e känsa ne finäe, ‘e avat ne la pō la ao pot a’leleia. Sḁkior tē ta la pō la ao ma räe tot ne kop ma täe ‘e ‘ou tē raksa’a (fi’o); tēkäe te’is kop ma la faki’ogat ne kel’ḁkim ne tēet kat lelei ra.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMaf ne fiḁk (data) ne pōam ‘e prokräm te’is kel’ḁkim ne sḁkior tē te’is la pō la räe kḁinag känsa 7 ‘e känsa 10 ne famori kop ma la pō e. Känsa ne finäe kat no’åk tot ra ‘e te‘ ‘ne ava, ma ‘on fūḁga känsa ta la pō se’ ma la kal räe ra ‘e av ‘e ‘on rereg. Känsa ne finäe pō tape’ ma la kamat fup ‘e laloag avat ne vasa sḁkior tē. Te’is ‘on’on iḁ tē pumuet la a’sokoa sḁkior tē ne mou se ‘ou finäe ‘e te’ ne fḁu ruḁ ‘i ma hḁifäegag ma ‘ou tḁk ta nōnō ka faki’oag ne känsa ne finäe la no’om. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eFaki’oag ne a’mou no’om ‘e rēko känsa ne finäe hat tape’ ma:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003ejenet ‘e ‘ou la’la’ot se fḁ’ ne sok ma hele’ ‘e gasav his ‘on roa.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003etoto la no’om ‘e ‘ou tē raksa’a (fi’o).\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eFaki’oag ‘i kop ma la hün’åk se kḁinag ‘af’af hoi’ḁkit, ka iḁ tē pumuet la ‘ou tḁk ta la sḁkior sin.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003e‘On la a’sok tapen ne sakior tē ta \u003c\/h3\u003e\n\u003ch4\u003eSḁkior tē vavhiḁn te’is kop ma la a’mḁuria ‘äea! \u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eTēhḁ’uḁg het ne häe sio tē ne mou se sḁkior tē ta, täe la a’hele’uof se ‘ou hanue ta. A’sok mij pḁu sḁkior tē ta. Nōnō ka ‘äe kal a’sok ra sḁkior tē ta ‘e laloag ne huḁl on ‘e ‘ou la pō ne ‘ou tēhḁ’uḁg heta, tē ne mou se sḁkior tē ta la toak ‘e ‘es ‘ao ma ‘äe kop la a’sok ta sḁkior tē hoi’ḁkit. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eSḁkior tēet ne mou se ‘ou finäe a’sok a’vavhiḁn pḁu. \u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003e‘Äe la kō’åk no’ot ne la nāaf ‘e tehḁ’uḁg heta se te raksa’at (fi’o) ne la vili ‘e av ne ‘äe la’ se fḁ’. ‘Äe la häe no’ heta se jou het (tube) ne nāaf ma hö’ḁkim se ‘ḁmisa ‘e laloag ne tag het ne nāaf la hö’ḁkim tē ‘og ‘e pos ta.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eRogrog ne rak’ḁkia ‘on la a’sok tapen ne sḁkior tē ta täe la pån ma nāaf ‘e laloag ne ‘ou tēhḁ’uḁg heta.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eÅs’åk la hö’ḁkim ‘ou tē ne mou se sḁkior tē ta (sample) ‘e laloag pos ta ‘e terḁnit ne ‘äe a’soko e sḁkior tē ta, ne ‘e terḁnit ne kā sin. \u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eRogrog ne mou se ‘ou sakior tē ta\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003e‘Äe la pō rogrog ne mou se ‘ou sḁkior tē ta ‘e laloag ne gasav fol ‘e vḁhiḁg ne ‘ou a’sok ma hö’åk ne tē ne mou se sḁkior tē ta.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e‘Äe täla pō ta puk het ‘e rēko rogrog ne mou se sḁkior tē ta, ka ‘ou tḁk ta ne nås ta kop ma la he’of se ‘äea.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNōnō ka ‘äe kat pō ra ‘ou rogrog ne mou se ‘ou sḁkior tē ta ‘e laloag ne gasav folu, figalelei ma he’om se ‘ḁmisa ‘e nampā ne telefon te’is \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e ne fḁ’im ta ‘imel het se \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eRogrog ne sḁkior tēet ne hö’ḁkim ka kat ‘es ra ta tēet räe (Negative)\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eNōnō ka rogrog ne ‘ou sḁkior tē ta hö’ḁkim ka kat ‘es ra ta tēet räe (negative), ‘äe kat a’noa a’sok ra ta tēet.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eA’sok sḁkior tēet ‘e ‘on tēa’ hete’ ‘e avat ne la nāaf se ‘äea ‘e laloag ne fḁu ruḁ ne täe ‘e muḁ. Kel se ‘ou tḁk ta nōnō ka la ma ‘on jenet ‘e ‘ou la’la’ot se fḁ’ ne sok ma hele’ ‘e gasav his ‘on roa, ne toto la no’om ‘e ‘ou tē raksa’a (fi’o) – se tår se ‘ou sḁkior tēet ‘e tēa’ hete’.\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eRogrog ne sḁkior tēet ne hö’ḁkim ka kel’ḁkim ne tēet räe (Positive)\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eNōnō ka rogrog ne ‘ou sḁkior tē ta hö’ḁkim ka tēet räe (positive), ‘äe kop la kel’åk la sḁkior hoi’åk se muḁ. Tēkäe te’is a’mou a’sok ke ‘e garue te’is colonoscopy.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eRogrog ne sḁkior tēet ne hö’ḁkim ka kel’ḁkim ne tēet räe kat ‘ḁligen ra ne ‘äe pō pḁu ‘e känsa ne finäe, tēkäe te’is kop la sḁkior se muḁ la a’fūmou’ḁkia.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eLa pō rogrog hoi’åk hün se rogrog ne sḁkior tēet ne hö’ḁkim ka kel’ḁkim ne tēet räe, sḁkior se ut te’is \u003ca rel=\"noopener\" title=\"Time to Bowel Screen\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e \u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eSakior tēet ne mou se finäe kop ma kat åf ra se famör ‘atakoa\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eNōnō ka ‘äe ‘üm ‘e tēkäet ‘e tēkäe he his ne af’åk sio ‘e lopo, hḁifäegag ma ‘ou tḁk ta ne he’ se ‘ḁmisa ‘e \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e. Sḁkior tēet ne mou se finäe kop ma kal åf ra se ‘äea. \u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eGou pō ‘e faki’oag ne känsa ne finäe – kel mij pḁu se ‘ou tḁk ta.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eGarue te’is colonoscopy a’sok se goua ‘e laloag ne fḁu 5 ne ofiof. Figalelei ma he’om se ‘ḁmisa la pō la ‘ḁmis la ‘ih hoi’åk ‘äe la ‘es väeag ‘e ‘amnåk fak garue te’is ‘e avat ne täe ‘e muḁ.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eGou ‘es väeag ‘e ‘on ‘ihete’ ‘e prokräm te’is bowel polyp ne bowel cancer surveillance programme.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eGou pō vḁhia ‘e känsa ne finäe ne gou pō ‘e känsa ne finäe ‘e ‘on ‘ihete’ ma te’is teak vḁi ne a’sok ta garue hoi’ḁkit la ao potoa.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eGou sur ma ser ma tḁku hot’åk vḁhia ‘otou finäe (large bowel).\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eGou pō ‘e ‘af’af te’is active ulcerative colitis ne Crohn’s disease. \u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eKa tes ta känsa ne finäe\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eKänsa ne finäe a’mou he’ colon, rectal ne colorectal cancer. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e‘Ou finäe hat la väegat ‘e sal ne hoa’ ma a’es’ao’ḁkia tēla’ā ‘e ‘ou laloag foro (food digestive system). Finäe ta väeväe se fupag his, ka hat tape’ ma gakḁu ta (small bowel), finäe ta (large bowel) ma fi’oag ta (rectum).\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKänsa ne finäe kamatam ‘e av ne tē riri’ ne ‘ea cells ‘e laloag ne fupaga ‘e finäe ta la fup hḁhḁhiḁ ka kat pō ra la toak.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTē riri’ ‘i (cells) kop ma la fup ma hele’ la punḁ’i la no’om ‘e laloag ne finäe ta ma ‘e laloag ne fḁu his punå’ ‘i la pō la für la hele’ la känsa.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e La pō se’ ma la av roat ma kotä känsa ta la fup ma forås se fupag ne \u003cbr\u003e tore ‘e ‘ou foro. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e Sḁkior tēet ne mou se finäe, nōnō ka la a’sok se famör ne kat pō ra ‘e faki’oag ne känsa ne finäe, la pō la hḁiasoag la räe mijia ma ao potoa känsa ne finäe ‘e av ne kat seminte fup hḁhḁiḁ ra ne forås ra.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eLa pō rogrog hoi’åk\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eSḁkior se \u003ca rel=\"noopener\" title=\"Time to Bowel Screen\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eHe’ se ‘ḁmisa, ka kat tög ra, ‘e nampā ne telefon te’is \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, Mḁnrē se Rån Lima 8am – 6pm\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eFå’ ma nāam ta ‘imel het se \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eLa pō rogrog hoi’åk ‘e rēko famör ne va’ön’åk la pō ‘e hḁiasoag fak måür fak foro ‘e maj fak matanitū ‘e hanue te’is, sḁkior se website ne mou se Health New Zealand | Te Whatu Ora \u003ca href=\"https:\/\/www.tewhatuora.govt.nz\/corporate-information\/our-health-system\/eligibility-for-publicly-funded-health-services\/guide-to-eligibility-for-public-health-services\" aria-describedby=\"a11y-external-message\"\u003eGuide to eligibility for public health services – Health New Zealand | Te Whatu Ora\u003c\/a\u003e\u003cspan\u003e \u003c\/span\u003ene he’ se nampā ne telefon te’is \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eKainag Fäeag Hoi’åk ma Sal ne Haiväeag Rogrogo\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003ePuk te’is pō la hat ma sḁkior ‘e kḁinag sal hḁiväeag rogrog hoi’åk la a’vavhina e ‘ou la ‘inea ne rogrog ‘i ka hḁiväeag tape’ ma ‘e kḁinag fäeag ‘i:\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe Reo Māori, Te Reo Māori Kuki Airani, Fäeag Sa’moa ta, Fäeag Fit ta, Fäeag Rotuḁm ta, Fäeag Kilpåt ta, Fäeag Toag ta, Fäeag Tuvalu, Fäeag Niue ta, Fäeag Tökrḁu ta, Fäeag Jäen fo’ou ta, Fäeag Jäen fak tēmamfue ta, Fäeag Korea ta, Fäeag ‘Intiḁ ta, Fäeag Punjabi, Fäeag Tagalog, Fäeag ‘Arapea ta ma Fäeag Burmese ta.\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46749210181860,"sku":"HE7506","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7506thumbnail.png?v=1759277155"},{"product_id":"o-mea-uma-tau-i-suesuega-o-le-taufale-all-about-bowel-screening-samoan-no-age-he7507","title":"O mea uma tau i suesuega o le taufale - All about bowel screening - Samoan no age - HE7507","description":"\u003ch2 class=\"level-two-heading\"\u003eO mea uma tau i suesuega o le taufale\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eO lenei tamaítusi o loo iai faamatalaga o le kanesa o le taufale ma le faia o suesuega o le taufale, e fesoasoani lea ia te oe mo lau filifiliga pe e te auai i le polokalame o le Suesuega o le Taufale, e leai se totogi, o loo faagasolo i le atunuu atoa.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eSuesuega o le Taufale\u003c\/h3\u003e\n\u003cblockquote\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE leai se totogi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE vave ma faigofie le faatinoina o le siaki e fai i lou maota.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eO le a ta’i lua tausaga ma tiliva atu se meli o mea e fai ai le siaki.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003c\/blockquote\u003e\n\u003cp\u003eO Niu Sila o se tasi o atunuu e pito sili ona maualuga faamaumauga o tagata aafia i le kanesa o le taufale i le lalolagi atoa.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eO le kanesa o le taufale e masani ona leai ni faailo e iloa ai.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eO le faia o suesuega o le taufale o le a fesoasoani e vave maua ai le kanesa o le taufale, semanū o iai le avanoa e mafai ona togafitia ai. E ono maua ai ni vaega laiti o lau fe’au mamao ua filogia mai ai le toto, atonu o se faailoilo lapatai lea ua vave ta’u mai ai e iai se mea o loo faaletonu.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eO faamaumauga o faamatalaga mai le matou polokalame, ua faailoa mai ai o le faia o le suesuega o le taufale o le a maua ai pe ā o le 7 mai le 10 o ituaiga o kanesa o loo iai. E lē o taimi uma e piliki mai ai pe afai ua aafia i le kanesa o le taufale. O nisi taimi ua misi ai ona iloa ua maua i le kanesa. E ono amata ona tupu le kanesa o le taufale, i le tai lua tausaga, i le va o taimi aó faagasolo le fai o suesuega. O le mafuaaga lea, e mafuaaga, tāua ai le fai o suesuega o le taufale ma talanoa vave atu i lau foma’i pe afai ua iai ni faailo o le kanesa o le taufale ua aliali mai.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eO faailoga masani o le kanesa o le taufale e ono aofia ai:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eua sosoo ni vaiaso ua iai se suiga o le tulaga masani e fai ai au fe’au mamao.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003ee toto mai lau fe’au mamao.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eE ui ina masani ona aliali mai nei faailoilo ona o nisi faaletonu, e taua le siaki pea e lau fomai.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eE faapefea ona fai le suesuega.\u003c\/h3\u003e\n\u003ch4\u003eO lenei siaki faigofie e ono laveaia ai lou soifua!\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eO le a lafo atu se pusa o mea e fai ai lau siaki i le fale. Fai lau siaki i se vave e mafai ai. Afai e uma le ono masina ae e te lei faia le siaki, o le a uma le aoga o le pusa o mea e faaaogā ma o le a moomia ona fai se isi au siaki.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eE faigofie le faiga o lau siaki o le taufale:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE tuuina atu se fasi vaega o lau fe’au mamao, e faaaogā ai le salo o le a tuuina atu. E te tuuina le salo i totonu o le tube ma toe lafo mai i le meli i le teutusi lena ua uma ona totogi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE faigofie lava faatonuga o le faatinoina o le siaki o le a tuuina atu i lau pusa.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTaumafai ia lafo mai lau sample i le aso e te faia ai poo le aso e sosoo ai.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eIuga o lau siaki\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eO le a maua faamatalaga o iuga o lau siaki i totonu o le tolu vaiaso talu ona fai lau siaki.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eO le a e maua se tusi e faailoa atu ai iuga, e ono fesootai atu foi lau fomai poo le tausi soifua.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eAfai e le’i maua ni faamatalaga i totonu o le tolu vaiaso, faamolemole vili mai le \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e pe imeli le \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eMaua le iuga o le siaki e lē o aafia\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eAfai ua maua mai iuga o lau siaki e aafia (positive), e lē o aafia (negative), e leai se isi mea e moomia ona e toe faia i le taimi nei. Ia mautinoa e fai lau siaki o le a sosoo ai pe a lafo atu le meli i le isi lua tausaga o i luma.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eVaai nei loa lau fomai pe afai ua iai ni faailoilo e pei o le suia o le tulaga e masani ai pe a fai au fe’au mamao ma ua sosoo ona tupu mo ni vaiaso, pe ua vaaia foi le toto e filogia i au fe’au mamao - aua le faatali seia oo i le isi au siaki mo suesuega.\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eMaua le iuga o le siaki ua aafia\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eAfai ua maua mai iuga o lau siaki ua e aafia (positive), o lona uiga e moomia nisi iloiloga atili e fai. O le mea e masani ona fai o le colonoscopy.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eO le maua o le iuga o lau siaki ua e aafia, e lē faapea ai ua e maua i le kanesa o le taufale.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMo nisi faamatalaga e faatatau i iuga o siaki e maua mai ua aafia, e mafai ona maua i le \u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eO le suesuega o le taufale e le fetaui mo tagata uma\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eAfai e te faamaonia nisi o faamatalaga nei, talanoa i lau fomai pe vili mai le telefoni e leai se totogi \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eO le suesuega o le taufale atonu e le fetaui mo oe.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eO lea ou te maua i se tasi o faailoilo masani o le kanesa o le taufale - vaai nei loa lau fomai.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eSa fai la’u colonoscopy i totonu o le 5 tausaga talu ai. Faamolemole vili mai ina ia toe tuuina atu sau valaaulia i le lumanai.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eO lea ou te iai i le polokalame o le vaavaaia o le kanesa o le taufale poo le polyp o le taufale.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eSa ou maua i le kanesa o le taufale poo lea e fai o’u togafitiga mo le kanesa o le\u003cbr\u003etaufale.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eUa uma ona aveese lo’u taufale poo le gaau tu.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eO lea ou te maua i le ulcerative colitis poo le faamai Crohn’s disease.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eO le ā le kanesa o le taufale?\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eO isi igoa o le kanesa o le taufale o le kanesa tau gaau tu (colon), poo le kanesa o le alāfe’au (rectal - colorectal).\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eO lou taufale o se vaega o totoga o le manava mo le faamalūina o taumafa. E aofia ai le gaau tu (colon) ma le gaau taoto ma le alāfe’au.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE afua le kanesa o le taufale pe afai ua tutupu solo sela i totonu o le taufale.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE ono liua ia sela i se polipe (polyp) ae ono liua nisi polipe i le kanesa a o faagasolo tausaga.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE ono umi se taimi ona tupu ai lea o le kanesa ma sosolo atu i isi vaega o le tino.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eO le fai soo o suesuega o le taufale mo tagata e lē o aafia i ni auga, o se avanoa pe afai e iloa ane ua maua i le kanesa o le taufale, o le a vave ai ona togafitia a o faatoa tupu.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eMo nisi faamatalaga\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eTagai i le \u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTelefoni e leai se totogi \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, Aso Gafua i le Aso Faraile 8am-6pm\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eImeli \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eIna ia iloa pe e te agavaa mo auaunaga a le soifua maloloina ua faatupe mai e le malo, tagai i le upega tafailagi a le Health New Zealand i Te Whatu Ora pe vili le \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eMo isi gagana ma faatulagaga\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eE maua foi le tamaitusi lenei i faatulagaga e faigofie ai ona faitau ma i gagana nei:\u003cbr\u003eTe Reo Māori, Cook Islands, Samoan, Fijian, Rotuman, Kiribati, Tongan, Tuvaluan, Niuean, Tokelauan, Simplified Chinese, Traditional Chinese, Korean, Hindi, Punjabi, Tagalog, Arabic and Burmese.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eScan le QR code pe tagai i le \u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46749212868836,"sku":"HE7507","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7507thumbnail.png?v=1759277651"},{"product_id":"sivi-e-ngakau-lahi-all-about-bowel-screening-tongan-no-age-he7508","title":"Sivi e ngākau lahi - All about bowel screening - Tongan no age - HE7508","description":"\u003cdiv\u003eKo e tohi ko ení ʻoku ʻoatu ai e fakamatala fekauʻaki mo e kanisā ngākau lahí mo hono sivi, ke tokoni ki hoʻo faituʻutuʻuní pe te ke kau ʻi he polokalama sivi taʻetotongi fakafonua National Bowel Screening Programme.\u003c\/div\u003e\n\u003cdiv\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/div\u003e\n\u003ch2\u003eSivi ngākau lahí ʻoku\u003c\/h2\u003e\n\u003cdiv\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eTaʻetotongi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eVave mo faingofua hono fakahoko ʻi ʻapí.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eʻOatu fakataʻu ua hoʻo naunau siví.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eʻOku kau ʻa Nuʻusila ni ʻi he ngaahi fonua ʻoku maʻolunga taha ai e kanisā ngākau lahi ʻi māmani. \u003c\/p\u003e\nKo e kanisā ngākau lahí ʻoku ʻikai faʻa ʻi ai hano ngaahi fakaʻilonga. Ka ʻoku tokoni ʻa e sivi ngākau lahí ki hono ʻiloʻi kei taimi ʻa e kanisā mo faitoʻo ke sai. ʻOku malava ke ʻilo mei ai ha toto ‘oku ‘asi ‘i hoʻo tuʻumamaʻo (poo) ‘a ia ‘e malava pe ke tala ko e fakaʻilonga ia ‘oku ‘i ai e palopalema ‘oku hoko.\u003c\/div\u003e\n\u003cdiv\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/div\u003e\n\u003cdiv\u003e‘Oku hā ‘i he ngaahi fika mei he ‘emau polokalama sivi ngākau lahí ko e toko 7 ‘i he toko 10 kotoa pe tenau maʻu e kanisā. Ko e kanisā ngākau lahí ‘oku ‘ikai ke toto maʻu pe, ‘i he ‘ene pehē ‘e lava ke puli pe kanisā ‘o ‘ikai fakatokangaʻi. ‘Ikai ngata ai, ka ‘e malava e kanisā ke tupu ‘i he vahaʻa taimi sivi. Makatuʻunga he ngaahi ‘uhinga ko ení ‘oku mahuʻinga ai ke fakahoko fakataʻu ua ma’u pe sivi ngākau lahí mo talatala ki hoʻo toketā kapau ‘oku ke fakatokangaʻi ‘oku ‘asi ha ngaahi fakaʻilonga ‘o e kanisā ngākau lahí ‘oua toe toloi.\u003c\/div\u003e\n\u003cdiv\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/div\u003e\n\u003cdiv\u003eKo e ngaahi fakaʻilonga angamaheni ‘o e kanisā ngākau lahí ‘oku kau ai e: \u003c\/div\u003e\n\u003cdiv\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eliliu e angamaheni ‘a hoʻo tuʻumamaʻó ‘o laui uike. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003etoto ‘i hoʻo tuʻumamaʻo.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eNeongo ko e ngaahi fakaʻilonga ko ení ‘oku malava ke fakatupu ‘e ha ‘ū meʻa kehe, ka ‘oku mahuʻinga ke fai ha ngāue ki ai ‘a hoʻo toketā. \u003c\/p\u003e\n\u003c\/div\u003e\n\u003ch2 class=\"level-two-heading\"\u003eKo e hā e ngāue ‘a e siví ‘oku faí\u003c\/h2\u003e\n\u003ch3\u003e‘E malava ‘e he kiʻi sivi faingofua ni ‘o fakahaofi hoʻo moʻui!\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003e‘E ‘oatu pe naunau siví ki ‘api na. Fai hoʻo siví ‘i he faingamālie vave taha. Kapau he ‘ikai te ke fai e siví ‘i loto he māhina ‘e ono ‘e taʻeʻaonga e naunaú pea ‘e fiemaʻu ke ke sivi foʻou.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e‘Oku faingofua pe hono fai ‘o e sivi ngākau lahi.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eNgāueʻaki e kiʻi vaʻakau ‘oku ‘oatú ‘o heuʻi ‘aki ha meʻi tee pe sample mei hoʻo tuʻumamaʻo (poo). Fakahū e vaʻakaú ki he kiʻi foʻi hiná ‘o meiliʻi mai he sila ne faʻo atu ‘i he naunau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e‘Oku ‘oatu e naunau siví fakataha mo e fakamatala mahino ngofua ke faiʻaki e sivi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eFeinga ke meiliʻi mai ‘a e meʻi tee pe sample ‘i he ‘aho naʻe toʻo ai, pe ko e ‘aho hokó.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eOla hoʻo sivi\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003e‘E maʻu atu e ola hoʻo siví ‘i loto he uike ‘e tolu mei he ‘aho naʻe meiliʻi mai ai hoʻo sivi. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e‘E ‘oatu ha tohi fekauʻaki mo e ola hoʻo sivi, pea ‘e malava pe ke ke fetuʻutaki ki hoʻo toketā pe neesí ‘o vakai.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKapau he ‘ikai te ke maʻu e ola hoʻo siví ‘i loto he uike ‘e tolu, kātaki ‘o tā mai ki he \u003ca title=\"0800 924 432\" href=\"Tel:0800924432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e pe ‘imeili \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNekativi e ola\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKapau ‘e nekativi e ola hoʻo siví ‘e ‘ikai fiemaʻu ke ke toe fai ha meʻa he taimi ni. Fakapapauʻi ke fai hoʻo sivi hokó ‘i hono meiliʻi atu ‘a e naunaú hili ha taʻu ‘e ua.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eSio ki hoʻo toketā ‘oua toe toloi kapau ‘oku ‘asi ha ngaahi fakaʻilonga ‘oku liliu e angamaheni hoʻo tuʻumamaʻó ‘o laui uike, pe ‘asi ha toto ‘i ho’o tuʻumamaʻo (poo) - ‘oua ‘e tali ki hoʻo taimi sivi hokó.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003ePositivi e ola\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKapau ‘oku positivi e ola hoʻo siví ‘oku ‘uhinga ia ‘e fiemaʻu ke hoko atu ‘a e sivi. Ko e angamahení ko e sivi colonoscopy.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e‘Oku ‘ikai ‘uhinga ‘a e positivi e olá ‘oku maʻu koe ‘e he kanisā ngākau lahí. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e‘Oku maʻu atu e ngaahi fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e positivi e olá ‘i he \u003ca rel=\"noopener\" title=\"Time to bowel screen\" href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\" target=\"_blank\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch2\u003e‘Oku ‘ikai sai e sivi ngākau lahí ki he tokotaha kotoa\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003eKapau te ke fakatonuki ha taha ‘o e ‘ū puha ko ení talanoa ki hoʻo toketā pe tā mai ‘i he fika ta’etotongi \u003ca title=\"0800 924 432\" href=\"Tel:0800924432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e. ‘Oku malava pe ke ‘ikai sai e sivi ngākau lahí kia koe.\u003c\/p\u003e\n\u003cul style=\"list-style-type: none;\"\u003e\n\u003cli\u003e□ ‘Oku ou maʻu e taha ‘o e ngaahi fakaʻilonga ‘o e kanisā ngākau lahí - sio ki ho’o toketā ‘oua toe toloi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ Naʻa ku ‘osi fai e sivi colonoscopy ‘i he taʻu ‘e 5 kuohilí. Kātaki ‘o tā mai koeʻuhi kemau toe fakaafeʻi koe ‘i he kahaʻu.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ ‘Oku ou lolotonga kau ‘i he polokalama sivi fuofua (polyps) pe sivi kanisā ngākau lahi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ Naʻe ‘osi maʻu au he kanisā pe ‘oku ou lolotonga faitoʻo kanisā ngākau lahi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ Na’e faitoʻo au ‘o toʻo e ngākau lahi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e□ ‘Oku maʻu au ‘e he ulcerative colitis pe Crohn’s disease.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch2\u003eKo e hā e kanisā ngākau lahi?\u003c\/h2\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003e‘Oku toe ‘iloa pe kanisā ngākau  lahí ko e kanisā colon, rectal pe colorectal cancer.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo ho ngākau lahí ko e konga ia ‘o e halanga kai (digestive system).  ‘Oku faʻu ‘aki a e ngākau siʻi, ngākau  lahi (colon), mo e mui (rectum). \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e‘Oku kamata ‘a e kanisā ngākau lahí mei he fakautuutu e tupu mofele ‘a e sela (cells) ‘o ‘ikai lava ke taʻofi. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e‘E malava ke tupu e sela (cells) ‘o hoko ko e foʻi fuofua (polyp) pea malava ke tupu e ngaahi foʻi fuofua (polyps) ko e kanisā hili ha ngaahi taʻu.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e‘E lava ke fuoloa kimuʻa pea tupu mo mofele ‘a e kanisā ki he ngaahi konga kehe ‘o e sinó. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e‘E tokoni ‘a hono toutou fai e sivi ngākau lahí kia kinautolu ‘oku ‘asi ai e ngaahi faka’ilonga, ke nau fekumi ki ha faingamālie ke faitoʻo ai e kanisā ngākau lahí kei taimi ke sai.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eKi ha ngaahi fakamatala toe lahi ange\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eHū ki he \u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTelefoni taʻetotongi \u003ca title=\"0800 924 432\" href=\"Tel:0800924432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, Monite ki he Falaite, 8am-6pm\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e\n\u003cb\u003e\u003cspan class=\"nounderlines\"\u003eʻ\u003c\/span\u003e\u003c\/b\u003eImeili \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eKo e fakamatala fekauʻaki mo kinautolu ‘oku ‘atā ki he ngaahi tokoni fakapaʻanga ‘a e potungāue moʻuí vakai ki he uepisaiti ‘a e Health New Zealand | Te Whatu Ora \u003ca href=\"https:\/\/www.tewhatuora.govt.nz\/corporate-information\/our-health-system\/eligibility-for-publicly-funded-health-services\"\u003eEligibility for publicly funded health services – Health New Zealand | Te Whatu Ora\u003c\/a\u003e pe tā ki he \u003ca title=\"0800 924 432\" href=\"Tel:0800924432\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNgaahi lea kehe mo e fōmeti\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKo e tohi fakamatala ko ení ‘oku malava ke maʻu atu ia he fōmeti tatau ‘i he ngaahi lea kehe ko eni:\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe Reo Māori, Cook Islands, Samoan, Fijian, Rotuman, Kiribati, Tongan, Tuvaluan, Niuean, Tokelauan, Simplified Chinese, Traditional Chinese, Korean, Hindi, Punjabi, Tagalog, Arabic mo e Burmese.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e\u003ca href=\"http:\/\/timetobowelscreen.nz\/\"\u003etimetobowelscreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46749213393124,"sku":"HE7508","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7508thumbnail.png?v=1759277973"},{"product_id":"na-fakamatalaga-uma-agai-ki-te-hukega-o-te-ala-o-te-meakai-all-about-bowel-screening-tokelau-no-age-he7509","title":"Na fakamatalaga uma agai ki te hukega o te ala o te meakai - All about bowel screening - Tokelau no age - HE7509","description":"\u003cp\u003eKo te tuhi tenei e i loto ai na fakamatalaga agai ki na hiakiga o te ala o te meakai ma te kaneha o te ala o te meakai, e fehoahoani atu ki a te koe ki te faiga o tau filifiliga pe auai koe ki te polokalame tenei ko te National Bowel Screening. E hēai hau tupe e totogi mo tenei polokalame.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eBowel screening\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003ee hēai hau tupe e totogi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo te hiakiga e mafai ke fai ite fale, e faigofie ma vave.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE lafo atu taki lua tauhaga na āfīfī e fai ai tau hiakiga.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eKo Niu hila e hili atu te maualuga o te aofaki o na tino e maua ite kaneha o te manava i te lalolagi.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKo te lahiga o taimi e hēai ni āuga mo te kaneha o te ala o te meakai. Ko na hiakiga e fehoahoani ke vave maua ai te kaneha, ma vave foki ona togafitia.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eE ia pikia foki kafai e iei he palapala i tau fekau mamao, ma ko he auala e fakailoa atu ai e iei te mea e fakahētonu.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKo na fakamaumauga kua maua mai te matou polokalame e kitea ai ko na hiakiga iēnei o te ala o te meakai e maua ai te kaneha i na hiakiga e 7 mai te 10 na fai. Ko iētahi taimi e hē kitea te kaneha auā e hē fano te palapala i taimi uma. E ono tutupu foki te kaneha i te va o na taimi e fai ai na hiakiga. Ko na māfuāga iēnei e tāua ai te fai o na hiakiga o te ala o te meakai ite taki lua tauhaga, ma vave fakafehokotaki tau fomai kafai kua iei ni āuga o te kaneha o te ala o te meakai kua iā te koe. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKo na āuga takalahi o te kaneha o te manava e ono i loto ai na vaega iēnei:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003ehūiga o tau fekau mamao ma kua katoa te fia vaiaho e vēnā ai.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003ePalapala i tau fekau mamao.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eE ui ko iētahi āuga e tutupu mai ona ko ni iētahi vaega,e tāua to fano ki tau fomai ke fai ho hiakiga.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eE fai vehea na hiakiga\u003c\/h3\u003e\n\u003ch4\u003eKo te hiakiga e faigofie ma e ono hefe mai ai to ola!\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eE lafo atu te afīfī e i loto ai na mea e fakatino ai tau hiakiga. Vave fai tau hiakiga. Ko na mea e fai te hiakiga e kino ma hē toe lelei ke faka aogā kafai kua katoa te ono mahina e tuku ai. E tatau ke toe fai hau hikiga foū. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eE faigofie te faiga o te hiakiga o te ala o te meakai.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eFaka aogā te tamā mea lakau ke hahali ai he vaega mo tau fekau mamao. Fafao ki loto o te tamā fagu volu oi toe meli mai ai ite teutuhi e tuhi ai te mātou tuātuhi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo na fakamatalaga e fakafaigofie ai te hiakiga e i loto o te afīfī.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTaumafai oi lafo mai ite aho lava na fai ai, pe ko te aho alafaki. \u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eNa tali o tau hiakiga\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eE tolu vaiaho mai te aho na lafo ai tau hiakiga oi maua atu ai te tali.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eE maua atu te tuhi e i loto ai te tali o tau hiakiga, ma ono foki fakafehokotaki atu koe e tau fomai pe ko he teine fomai.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eFakamolemole oi telefoni ki te \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e pe tuhi ki te imeli tenei \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e, kafai kua katoa te tolu vaiaho kae ko heki maua atu he tali o tau hiakiga.\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eKo te tali ko koe e heki maua\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eE hē manakomia ke toe fai ni au gaoioiga kafai kua fakailoa atu te tali o tau hiakiga ko koe e heki maua. Fakamautinoa e e toe fai to hiakiga kafai e lafo atu ite lua tauhaga ka hau.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eVave kikila tau fomai kafai kua iei ni hūiga i te faiga o tau fekau mamao, ma ko na āuga kua katoa te fia vaiaho e vēnā ai, pe iei he palapala e hau fakatahi ma tau fekau mamao – ko koe nahe fakatali ki te taimi e toe fai ai to hiakiga.\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eKo te tali kua iei na huiga\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eKafai ko te tali o tau hiakiga kua iloa ko koe kua maua, ko tona uiga e manakomia ke fai ni iētahi hukehukega. Ko he faka ata (colonoscopy) te mahani oi fai.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eE hē veake ko koe kua maua ite kaneha o te ala o te meakai kafai ko te tali o tau hiakiga kua iloa.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKikila ifo ki te laupepa tenei \u003ca href=\"http:\/\/TimeToBowelScreen.nz\" title=\"Time to Bowel Screen\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e ke maua atu ai ni iētahi fakamatalaga agai ki te tulaga kua kitea i te tali o tau hiakiga. \u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eKo hiakiga o ala o te meakai e hē talafeagai mo tagata uma\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eTelefoni ki tau fomai pe vili mai ki te numela tenei \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e kafai ko na puha iēnei kua māka te lahiga e koe. E ono e hē talafeagai te hiakiga o te ala o te meakai mo koe.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE iei he āuga mo te kaneha o te ala ote meakai ia te koe – kikila vave loa tau fomai.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua fai taku faka ata ite 5 tauhaga kua teka. Fakamolemole telefoni mai kae ke valakaulia atu koe ihe vaitaimi i mua.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo au e i loto o he polokalame mo te kaneha o te ala o te meakai pe ko te kaneha o na polipe. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo au na maua muamua ite kaneha o te ala o te meakai pe ko au e fai nei oku togafitiga.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKua kavekehe toku gākau lahi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo au e maua ite tauale o te Crohn pe maua foki ite ulcerative colitis.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eKo he ā te kaneha o te ala o te meakai?\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eKo kaneha o te ala o te meakai e fakaigoa foki ki te koga e fai ai tau fekau mamao.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo te ala o te meakai he vaega e o ō tōtōga e gaohi e kilatou au mea e kai. E iei ai te tamā gākau, ma te gākau lahi ma te koga e hau ai ki fafo tau fekau mamao.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo te kaneha o te ala o te meakai e kamata kafai kua hona ola na hela i loto o te tōtōga tenei.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE mafai ke liu polipe na hela ma ko iētahi polipe e ono liu ma kaneha i te fanoga o na tauhaga.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE mafai ke mataloa fatoā hoholo te kaneha ki iētahi vaega o te tino.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo te fai hō o na hiakiga, mo na tino e hēai ni āuga e kilatou lagona, e fai ma auala e vave maua ai ma vave togafiti ai te kaneha o te ala o te meakai. \u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eMo ni iētahi fakamatalaga\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eKikila ki te \u003ca href=\"http:\/\/TimeToBowelScreen.nz\" title=\"Time to Bowel Screen\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTelefoni ki numela \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, e tatala mai te 8am – 6pm i te  aho Gafua ki te aho Falaile\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eImeli \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" title=\"info@bowelscreening.health.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eKikila ifo ki te uepehaite a te Health New Zealand I Te Whatu Ora \u003ca href=\"https:\/\/www.tewhatuora.govt.nz\/corporate-information\/our-health-system\/eligibility-for-publicly-funded-health-services\/guide-to-eligibility-for-public-health-services\"\u003eGuide to eligibility for public health services – Health New Zealand | Te Whatu Ora\u003c\/a\u003e pe telefoni ki te \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, mo ni fakamatalaga agai ki na hiakiga o te hoifua mālōlōina e fakatupe e te kauhaga kua tākua.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eKo iētahi gagana ma na fakamatalaga.\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKo te tuhi tenei e maua i hō he itukāiga i na gagana e tākua i lalo:\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe Reo Māori, Cook Islands, Samoan, Fijian, Rotuman, Kiribati, Tongan, Tuvaluan, Niuean, Tokelauan, Simplified Chinese, Traditional Chinese, Korean, Hindi, Punjabi, Tagalog, Arabic and Burmese.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e \u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46749433037028,"sku":"HE7509","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7509thumbnail.png?v=1759278359"},{"product_id":"te-tala-maea-o-te-fakataga-o-te-gakau-lasi-all-about-bowel-screening-tuvalu-no-age-he7510","title":"Te tala māea o te fakātāga o te gākau lasi - All about bowel screening - Tuvalu no age - HE7510","description":"\u003cp\u003eTe tusi o fakamatalāga e uiga ki te fakātāga mo te pala o te gākau lasi tenei, ka fesoasoani ki tau filifiliga me kau koe i te Polokalame o te Āsiga o te Gākau Lasi a te Atufenua me ikai.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eĀsiga o te gākau lasi\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE se ‘togi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTe āsiga e vave kae faigofie foki te faiga i te fale.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTe pāketi o te āsiga e avatu ki tou fale i te ‘taki lua tausaga.\u003cbr\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eNiu Sila se tasi o atufenua e lasi te fuainumela o tino e maua ne te gākau pala i te lalolagi. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe pala o te gākau lasi e seai ne ana fakailoga. Te āsiga o te gākau lasi e fesoasoani ke maua vave te masaki, me mafai o fakatogafitigina. E mafai o maua ne ia a te toto tela e filo iloto i ou fekau, tela se fakailoga me ko kamata o isi se fakalavelave.\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMai i te toko10, e nofo ki te toko7 e ‘nofo mo te gākau pala e maua atu māfai te āsiga tenei, mai i fakamatalāga o te motou polokalame. Te toto e se ‘fano i taimi katoa māfai ko pala te gākau, tela e mafai o se maua te masaki. Te pala o te gākau lasi e mafai foki o tupu i te vāitaimi e fai iei au āsiga. Ona ko pogai konei, e tāua iei ke fai faeloa te āsiga o tou gākau lasi i te ‘taki lua tausaga, kae na faipati ki tou tokita māfai ko isi ne fakailoga o te gākau pala ia koe. \u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eFakailoga masani o te gākau pala e mafai o aofia iei:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eTe mafulifuliga o tou fano ‘soko ki ou tinae, i ne vaiaso.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTe isi o te toto i ou fekau.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eFaitalia loa me i fakailoga konei e mafai o fakamāfua ne nīsi pogai, e tāua loa ke fano koe o asi ne tou tokita.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTe faiga o te āsiga\u003c\/h3\u003e\n\u003ch4\u003eTe āsiga faigofie tenei e mafai o fakasao ne ia tou ola!\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eTe pāketi o te āsiga o te gākau lasi ka avatu ki tou fale. Fai te āsiga fakavave i te taimi e mafai ne koe. Kafai e se fai ne koe te āsiga iloto i te 6 masina, te pāketi tena ko oti tena aogā tela ko ‘tau o toe fai tau āsiga.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe faiga o te āsiga o te gākau lasi e faigofie.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eFakāoga te potu-lākau tena ne faulu atu, o āsu ne mu fekau mai i ou fekau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo fāulu ne koe te potu-lākau tena ki loto i te fagu, ko meli iei ke toe foki mai i te teutusi tena ko oti ne fakatoka atu.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTaumafai o meli mai te teutusi i ou fekau tena i te aso foki loa tena ne fai iei, io me ko te aso mai tua.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eTali o tau āsiga\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKa maua ne koe te ikuga o tau āsiga i loto i te tolu vaiaso o te taimi ne fakafoki mai ne koe i te meli a tau āsiga.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKa isi se tusi e oko atu e uiga mo te ikuga o tau āsiga, kae e mafai foki o fesokotaki atu tou tokita io me ko te neesi.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKafai e seki maua ne koe te ikuga o tau āsiga iloto i te tolu vaiaso, fakamolemole telefoni mai ki a matou i te \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e io me meli-iti koe ki te \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\u003cbr\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eTe tali me seai\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eKafai e tali mai tau āsiga me seai se masaki, e se manakogina ke isi sau gasuega e fai mō te taimi nei. Kae fakamālosi ke fai tau āsiga ma toe oko atu tau pāketi i te sua lua tausaga.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eFano fakavave ki tou tokita māfai a fakailoga konei ko isi ia koe, pela mo te mafulifuliga o tou fano ‘soko ki ou tinae, i ne vaiaso, io me ko isi se toto e ‘filo i ou fekau - sa fakatali ki te taimi e toe fai iei tau suā āsiga.\u003c\/p\u003e\n\u003ch4\u003eTe tali me isi\u003c\/h4\u003e\n\u003cp\u003eKāfai e tali mai tau āsiga me isi se masaki, ko tena uiga e ‘tau o toe fai tau āsiga. Te māsani ikonei ko te fakātāga o te gākau lasi.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe tali me isi se masaki e se fai pela koe ko maua ne te gākau pala.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMō ne fakamatalāga faopōpo e uiga mo te tali me isi se masaki i tau āsiga e mafai o maua ne koe iluga i te \u003ca href=\"http:\/\/TimeToBowelScreen.nz\" title=\"TimeToBowelScreen.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTe āsiga o te gākau lasi e se fai mō tino katoa\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKāfai ne fakasao ne koe so se pokisi ia latou konei, faipati ki tou tokita io me telefoni mai ki a matou i te telefoni se ‘togi ko te 0800 924 432. Te āsiga o te gākau lasi e mafai o se ‘lei ki a koe.\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE tasi te fakailoga māsani o te gākau pala ko maua ne au - fano fakavave ki tou tokita.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo isi se fakātāga o toku gākau lasi ne fai i te 5 tausaga ko teka. Fakamolemole fesokotaki mai ke toe ‘kami atu koe i te suā taimi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eAu nei e kau i te polokalame iloilo o fakapusapusāga i te gākau lasi io me ko te polokalame iloilo o te gākau pala.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eAu ne maua ne te masaki ko te gākau pala io me ko au nei koi fai aku fakatogafitiga mō te gākau pala. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eKo oti ne tapale toku gākau lasi.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eI te taimi nei, toku fologā mama e 'pala, io me ko au nei e maua ne te masaki ko te Crohn.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eSea te pala o te gākau lasi?\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eTe pala o te gākau lasi e foki o iloa pela me ko te pala o te gākau, te muli-tiko io me ko te pala o te alā-fekau.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTasi o vāega o galuega a te tinae ko ou gākau. E aofia iei ko te gākau foliki, te gākau lasi mo te muli tiko.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTe pala o te gākau lasi e kamata māfai a seli i te gākau ko se mafai o taofi te faopōpoga.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eA seli konei e mafai o fuli ki fakapusapusāga, mo nisi fakapusapusāga le mafai o pala iloto i ne tausaga.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eE mafai o tai leva taimi e gasolo iei te palāga ki nīsi totōga mo vāega o te foitino. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eĀsiga masani o te gākau lasi, mō latou kola e seai ia latou, se avanoāga o sala kae fakatogafiti te masaki kae koi kamatamata.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eMō fakamatalāga faopōpo\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eFano ki te \u003ca href=\"http:\/\/TimeToBowelScreen.nz\" title=\"TimeToBowelScreen.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003eTimeToBowelScreen.nz\u003c\/a\u003e \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTelefoni mai i te telefoni se ‘togi ko i te e \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e, Asogafua ki te Asolima 8taeao - 6afiafi. \u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eMeli i te meli-iti ki te \u003ca href=\"mailto:info@bowelscreening.health.nz\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003einfo@bowelscreening.health.nz\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eMō fakamatalaga e uiga mō te mafai o maua te avanoāga ki sevesi kola e ‘togi ne te fakaimasaki, onoono ki te lausalalau a te Health New Zealand, Te Whatu Ora \u003ca href=\"https:\/\/info.health.nz\/\"\u003eHealth Information and Services\u003c\/a\u003e io me telefoni koe ki te \u003ca href=\"Tel:0800924432\" title=\"0800 924 432\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 924 432\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNīsi ‘gana mo fakāsiga\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eTe laupepa tenei e avanoa foki i nīsi fakāsiga mo ‘gana konei:\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eTe Reo Maori, Te Atu Kuki, Samoa, Tonga, Tuvalu, Niue, Tokelau, Saina Mamā, Saina Mua, Kolea, Hindi, Punjabi, Tagalog, Alapi mo te ‘gana Burma\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46749437624548,"sku":"HE7510","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7510thumbnail.png?v=1759279183"},{"product_id":"all-about-bowel-screening-simplified-chinese-no-age-he7511","title":"All about bowel screening - Simplified Chinese no age - HE7511","description":"\u003cp\u003eSee the English version at \u003ca href=\"https:\/\/healthed.govt.nz\/products\/all-about-bowel-screening-brochure-english-no-age-he7500\"\u003eAll about bowel screening brochure English no age - HE7500 – HealthEd\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":46749447028964,"sku":"HE7511","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7511thumbnail.png?v=1758160392"},{"product_id":"all-about-bowel-screening-tagalog-he7500-tgl","title":"All about bowel screening - Tagalog - HE7500-TGL","description":"\u003cp\u003eSee the English version at \u003ca href=\"https:\/\/healthed.govt.nz\/products\/all-about-bowel-screening-brochure-english-no-age-he7500\"\u003eAll about bowel screening brochure English no age - HE7500 – HealthEd\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":48576893124836,"sku":"HE7500-TGL","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7500-TGL.png?v=1774388472"},{"product_id":"all-about-bowel-screening-punjabi-he7500-pan","title":"All about bowel screening - Punjabi - HE7500-PAN","description":"\u003cp\u003eSee the English version at \u003ca href=\"https:\/\/healthed.govt.nz\/products\/all-about-bowel-screening-brochure-english-no-age-he7500\"\u003eAll about bowel screening brochure English no age - HE7500 – HealthEd\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":48576908099812,"sku":"HE7500-PAN","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7500-PAN.png?v=1774388873"},{"product_id":"all-about-bowel-screening-hindi-he7500-hin","title":"All about bowel screening - Hindi - HE7500-HIN","description":"\u003cp\u003eSee the English version at \u003ca href=\"https:\/\/healthed.govt.nz\/products\/all-about-bowel-screening-brochure-english-no-age-he7500\"\u003eAll about bowel screening brochure English no age - HE7500 – HealthEd\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":48576913473764,"sku":"HE7500-HIN","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7500-HIN.png?v=1774389167"},{"product_id":"all-about-bowel-screening-korean-he7500-kor","title":"All about bowel screening - Korean - HE7500-KOR","description":"\u003cp\u003eSee the English version at \u003ca href=\"https:\/\/healthed.govt.nz\/products\/all-about-bowel-screening-brochure-english-no-age-he7500\"\u003eAll about bowel screening brochure English no age - HE7500 – HealthEd\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":48576915570916,"sku":"HE7500-KOR","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7500-KOR.png?v=1774389450"},{"product_id":"all-about-bowel-screening-traditional-chinese-he7500-hant","title":"All about bowel screening - Traditional Chinese - HE7500-HANT","description":"\u003cp\u003eSee the English version at \u003ca href=\"https:\/\/healthed.govt.nz\/products\/all-about-bowel-screening-brochure-english-no-age-he7500\"\u003eAll about bowel screening brochure English no age - HE7500 – HealthEd\u003c\/a\u003e\u003c\/p\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":48576930021604,"sku":"HE7500-HANT","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/HE7500-HANT.png?v=1774389973"}],"url":"https:\/\/healthed.govt.nz\/collections\/product-group-all-about-bowel-screening-no-age.oembed","provider":"HealthEd","version":"1.0","type":"link"}