{"product_id":"invasive-group-a-streptococcal-infection-igas-information-sheet-te-reo-maori-kuki-airani-cook-islands-maori-he8180","title":"Invasive Group A streptococcal infection (iGAS) - Information sheet - Te Reo Māori Kūki ‘Āirani (Cook Islands Māori) - HE8180","description":"\u003ch3\u003ePeapa Tuatua ‘Akakitekite Maki\u003c\/h3\u003e\n\u003ch2\u003eMaki Invasive Group A streptococcal infection (iGAS), nō runga ‘i te piri vaitata ki tēta‘i\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003e‘E maki to‘a viviki te group A streptococcal infection (iGAS), ‘e maki kino tikāi tei ‘akatupu‘ia e te manumanu tei karanga‘ia ē, ko te Group A \u003cem\u003eStreptococcus\u003c\/em\u003e (GAS). \u003c\/strong\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKā tupu te maki kino kiā koe mē tae te manumanu ki roto ‘i tēta‘i au mero o tō‘ou kōpapa, mei tō‘ou toto, au uaua, mē kore, vairanga tamariki ‘i muri ake ‘i te ‘ānau‘anga te pēpē.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKa rauka i te iGAS ‘i te ma‘ani viviki kia maki kino‘ia koe, ‘ē ‘i tēta‘i taime, ka ‘akatupu tē reira ‘i te mate. ‘E mea pu‘apinga kia tiki viviki atu ‘i te tauturu.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eAu ‘Akairo ‘ē te au tū ‘akairo - ‘ea‘a tā‘au kā kite, ‘ē te au tū ‘akairo Ko te au tū ‘akairo ‘ō te iGAS:\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eteitei te pīva (vera me ‘āmiri‘ia, rūketekete ‘ua, tārē vera ‘i runga ake ‘i te 38°C)\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003emamae te katu\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003emanamanatā te ‘akaea‘anga\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003emamae kino ngā rima, mē kore, ngā vaevae\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003emamae te karaponga (‘ākara ‘i te au tuatua akoako ‘i runga ‘i te kapi ka āru mai ‘inē)\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003emuramura, mē kore, mamae te pākiri takapini ‘i te au motumotu, mē kore, ‘i te au puta (‘ākara ‘i te au tuatua akoako ‘i runga ‘i te kapi ka āru mai, ‘inē).\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eKimi‘anga ‘i te tauturu ‘ā te tu‘anga rapakau maki\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eMē kitea mai tēta‘i tū ‘akairo iGAS, ‘ē ka tupu pō‘itirere ‘ua te maki kino kiā koe, mē kore, ki tēta‘i tangata ‘i roto i tō‘ou ngutu‘are tangata, mē kore, mē kua manamanatā koe, ‘ē kimi viviki atu ‘i te tauturu ‘ā te tu‘anga rapakau maki. ‘E mea pu‘apinga kino tēia, ‘i te mea ē, mē ‘i piri vaitata ana koe ki tēta‘i tangata kua tū‘ia ‘i te maki iGAS. Tāniuniu viviki atu ‘i tō‘ou ta‘unga rapakau maki, mē kore, tu‘anga ‘ōronga‘anga tauturu nō te rapakau maki, nō tēta‘i au ‘akoako‘anga. Ka rauka katoa iā koe te tāniuniu atu ‘i te rāini ‘Ōronga‘anga Tauturu nō te Rapakau Maki Healthline, ma te tūtaki-kore ‘i runga ‘i te nūmero \u003ca rel=\"noopener\" title=\"0800 611 116\" href=\"Tel:0800611116\" target=\"_blank\"\u003e0800 611 116\u003c\/a\u003e ‘i tēta‘i ‘ua atu taime 24\/7, nō tēta‘i tuatua akoako ‘ē te tuatua ‘akakitekite ē, ‘ea‘a tā‘au kā rave atu. \u003cstrong\u003e‘I roto ‘i te tūranga tiki ora viviki, tāniuniu atu ‘i te nūmero 111. \u003c\/strong\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eMē kāre tō‘ou reo mua ‘i te reo papa‘ā, ‘e aronga ‘uri reo kōperepere tō te Rāini ‘Ōronga‘anga Tauturu nō te Rapakau Maki Healthline ‘ē vā nei. Mē ‘e Maki Kōpapa ‘ē te Maki Manako tō‘ou, mē kore, Mu‘u te taringa, ngatā te ‘akarongo, mu‘u-matapō, mē kore, tāmanamanatā‘ia te tuatua, ‘ākara atu ‘i te au tu‘anga ‘Ōronga‘anga Tauturu nō te Rapakau Maki, tei ‘akapapa‘ia ‘i te ‘openga o tēia Va‘anga Peapa Tuatua ‘Akakitekite ‘inē.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003e‘E ‘akapē‘ea ana te iGAS mē toto‘a?\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003e‘E kite‘ia ana te manumanu ‘e ‘akatupu ana ‘i te iGAS ki roto ‘i te karaponga, ‘ē ki runga ‘i te pākiri. Ka rauka i te tangata ‘i te ‘akatoto‘a i te manumanu, mē mare, mare-ti‘e, ‘ongi, mē kore, mē piri vaitata rātou ki tēta‘i ‘ua atu. Tei iā koe rāi tēia manumanu, noa atu ē, kāre koe e tūtū maki ana.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eTe aronga teitei tō rātou tūranga nō te tā‘ī‘ī, mē ‘arapaki‘ia e te iGAS\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKa ‘arapaki te iGAS ‘i tēta‘i ‘ua atu, ‘inārā, ka pāpū tika atu mē ‘i piri vaitata ana koe ki tēta‘i tangata tei tū‘ia e te iGAS, mei te:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eau mema o te kōpu tangata, mē kore, tangata ko kōtou e no‘o ana.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTō‘ou au ‘oa piri vaitata, mē kore, au pātana.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eTe ma‘ata‘anga ‘ō te au tangata tei vaitata ana ki te pae ‘i tēta‘i kua tū‘ia ‘e te iGAS, kāre rātou e maki‘ia, ‘inārā kia ‘ākara rāi rātou nō te au tū ‘akairo.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eAu ‘akoako‘anga takakē nā te au metua ‘ē te au pēpē\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eMē tū‘ia tēta‘i metua tei ‘ānau, ‘ē te pēpē ‘i te iGAS ‘i roto i te 28 rā ‘i te ‘ānau‘anga, ko te metua, mē kore, pēpē tei kore i tū‘ia e te iGAS, ka ‘inangaro‘ia te vairākau nō te pāruru atu ia rāua, kia kore e maki. Ka tauturu te taote, mē kore, te tu‘anga ‘ōronga‘anga tauturu nō te rapakau maki ‘iā koe ‘i te tiki ‘i te vairākau tano, me ka anoano‘ia.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003ePāruru‘anga\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKa rauka iā koe ‘i te ‘akaiti mai ‘i te tūranga tā‘ī‘ī nō te tū‘ia‘anga ‘ē te pāti‘anga atu ‘i te manumanu e ‘akatupu ana ‘i te iGAS nā roto ‘i te:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003e\n\u003cstrong\u003e‘ōrei‘anga ‘i tō‘ou rima:\u003c\/strong\u003e Tā‘anga‘anga ‘i te pu‘a ‘ē te vai, ūkī meitaki, ma te tāmarō meitaki ‘i te reira.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e\n\u003cstrong\u003etāpoki‘anga ‘i tō‘ou au motumotu:\u003c\/strong\u003e Tāmā ma te tāpoki ‘i te au motumotu ki te kāka‘u tākai maki.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e\n\u003cstrong\u003e‘auraka e tu‘atu‘a ‘i tō‘ou au ‘apinga:\u003c\/strong\u003e Au ‘apinga mei te tauera, kapu, mē kore, ‘auraka e tu‘a atu ‘i te ‘uru ni‘o. Mē ka anoano koe ‘i te tu‘a atu ‘i te au ‘apinga mei te tauera, ‘e ‘akapāpū ē, kua pu‘a koe ‘i te reira nā mua ki te vairākau pu‘a kāka‘u.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003e‘Ea‘a tā te au tangata piri vaitata kā rave?\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eMē ‘i vaitata ana koe ki te pae ‘i tēta‘i tangata tei tū‘ia ‘e te iGAS,\u003c\/strong\u003e ka rauka iā koe te rave ‘i te au ‘anga‘anga tā‘au i mātau, ‘inārā, ‘e ‘ākara atu nō te au tū ‘akairo o te iGAS ‘i roto ‘i te 30 rā tē ka āru mai.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eMē tū‘ia koe, mē kore tēta‘i mema o tō‘ou ngutu‘are tangata ‘i te mamae karaponga ‘i roto ‘i te 30 rā,\u003c\/strong\u003e tērā tikāi ē, mē:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003e‘e tangata Māori, mē kore, Patipika koe, ‘i rotopū ‘i te 3 ‘ē te 35 mata‘iti\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e‘e mema nō roto ‘i tō‘ou kōpū tangata, mē kore, tēta‘i atu ‘i roto ‘i tō‘ou ngutu‘are ē, ‘i tū‘ia ana e te rumātiki.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003e‘E mea pu‘apinga kia ‘ātui atu ki tō‘ou taote, mē kore, tu‘anga ‘ōronga‘anga tauturu nō te rapakau maki, noa atu ē, kāre ō‘ou au tū ‘akairo. ‘Akakite kia rātou ē, ‘i piri vaitata ana koe ki tēta‘i tangata tei tū‘ia e te iGAS.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eMē tū‘ia koe, mē kore, tēta‘i mema ‘i roto i tō‘ou ngutu‘are ‘i te maki pākiri ‘i roto ‘i te 30 rā ki mua,\u003c\/strong\u003e ‘e mea pu‘apinga kia ‘ātui atu koe ki tō‘ou taote, mē kore, tu‘anga ‘ōronga‘anga tauturu. ‘Akakite kia rātou ē, ‘i piri vaitata ana koe ki tēta‘i tangata tei tū‘ia e te iGAS.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eMē makimaki‘ia koe a tēia au 30 rā ki mua,\u003c\/strong\u003e ‘e mea pu‘apinga kia ‘ātui atu koe ki tō‘ou taote, mē kore, tu‘anga ‘ōronga‘anga tauturu. ‘E ‘akakite kia rātou ē, ‘i piri vaitata ana koe ki tēta‘i tangata tei tū‘ia ‘e te iGAS.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNo tēta‘i au tuatua akoako nō runga ‘i te ora‘anga, ‘ē te au tuatua ‘akakitekite tūtaki-kore.\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003e‘Ātoro atu ‘i te kupe-roro-uira ‘ā te Health New Zealand | Te Whatu Ora \u003ca href=\"https:\/\/www.healthnz.govt.nz\/health-topics\/conditions-treatments\/infectious-diseases\/igas-invasive-group-a-streptococcal-infection\" target=\"_blank\"\u003eiGAS (invasive group A streptococcal infection)\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTāniuniu atu ‘i te Raini Tauturu tūtaki-kore ‘i runga i te nūmero \u003ca rel=\"noopener\" title=\"0800 611 116\" href=\"Tel:0800611116\" target=\"_blank\"\u003e0800 611 116\u003c\/a\u003e, ‘i tēta‘i ‘ua atu taime 24\/7, nō te au tuatua akoako, ‘ē te tuatua ‘akakitekite‘anga nō tā‘au kā rave atu. Ka rauka iā koe te ‘iki nō te tuatua atu ki tēta‘i taote Māori mē tāniuniu koe ‘i rotopū ‘i te ora 8am ‘ē te ora 8pm. Tē vai katoa nei te tu‘anga ‘Uri Reo ‘ē te tauturu ‘ā te NZ Relay.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eNō te au tangata ‘ē no‘o nei, mē kore, ‘e ‘ātoro mai nei nō te au tu‘anga ‘i va‘o mai, ka rauka iā koe te tāniuniu atu ‘i tēta‘i taote ‘i muri ake ‘i te ora ‘anga‘anga ‘i kō ‘i te Ka Ora Telecare, nūmero 0800 2 KA ORA \u003ca aria-describedby=\"a11y-external-message\" rel=\"noopener\" title=\"call 0800 252 672\" href=\"tel:0800252672\" target=\"_blank\"\u003e0800 252 672\u003c\/a\u003e, mē kore, \u003ca href=\"https:\/\/kaora.co.nz\/\"\u003eKa Ora Telecare | The National Rural Telehealth Service\u003c\/a\u003e Tē vā nei tēia tu‘anga tauturu mei te ora 5.00pm ki te 8.30am ‘i te au rā ‘ua nei, ‘ē 24 ora ‘i te rā ‘ē te au rā ‘ōrotē nō te kātoatoa.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eTē vai nei te tu‘anga tūtaki-kore ‘ā te \u003ca aria-describedby=\"a11y-external-message\" href=\"https:\/\/nzrelay.co.nz\/index\"\u003eNew Zealand Relay Services\u003c\/a\u003e ‘i ko ‘i te kupe-roro-uira nzrelay.co.nz mē kua, Mu‘u tō‘ou taringa, ngatā te ‘akarongo, mu‘u-matapō, mē kore, tāmanamanatā‘ia tā‘au tuatua.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eRāini-Tauturu Pātia Pāruru nō te aronga Maki Kōpapa ‘ē te Maki Manako\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003e‘E rāini-tauturu pātia pāruru tēta‘i tei ‘aka‘ātinga‘ia nō te aronga Maki Kōpapa ‘ē te Maki Manako e vā nei mei te Mōnitē ki te Varaire, ‘i rotopū ‘i te ora 8.00am ‘ē te ora 5.00pm. Tāniuniu atu ma te tūtaki-kore ki runga ‘i te nūmero \u003cspan\u003e\u003ca aria-describedby=\"a11y-new-window-external-message\" href=\"tel:0800111213\" title=\"call 0800 11 12 13\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 11 12 13\u003c\/a\u003e\u003c\/span\u003e mē kore, patapata atu ‘I te nūmero \u003cspan\u003e\u003ca aria-describedby=\"a11y-new-window-external-message\" href=\"sms:8988\" title=\"text 8988\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e8988\u003c\/a\u003e\u003c\/span\u003e nō tēta‘i tauturu, ‘ē te au tuatua ‘akakitekite, mē kore, ‘ātoro atu ‘i te kupe-roro-uira \u003ca href=\"https:\/\/healthpoint.co.nz\/disability-helpline\/\"\u003eDisability Helpline\u003c\/a\u003e\n\u003cul\u003e\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003e\u003ca href=\"https:\/\/healthpoint.co.nz\/disability-helpline\/\"\u003e\u003c\/a\u003e\u003cimg\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":49106257150180,"sku":"HE8180","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/5.0HE8180CDiGASIS_CIMaori.jpg?v=1780960438","url":"https:\/\/healthed.govt.nz\/products\/invasive-group-a-streptococcal-infection-igas-information-sheet-te-reo-maori-kuki-airani-cook-islands-maori-he8180","provider":"HealthEd","version":"1.0","type":"link"}