{"product_id":"invasive-group-a-streptococcal-infection-igas-information-sheet-vosa-vakaviti-fijian-he8178","title":"Invasive Group A streptococcal infection (iGAS) - Information sheet - Vosa vakaViti (Fijian) - HE8178","description":"\u003ch3\u003eTikidua ni itukutuku\u003c\/h3\u003e\n\u003ch2\u003eTikidua ni itukutuku me baleta na kaukaua ni revurevu ni mate ni streptococcal (iGAS) vei ira era veitaratara voleka\u003c\/h2\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eNa Invasive group A streptococcal infection (iGAS) e dua na mate bibi sara ka vakavuna e dua na mataqali manumanu somidi ka vakatokai na ilawalawa A \u003cem\u003eStreptococcus\u003c\/em\u003e (GAS). \u003c\/strong\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNa manumanu somidi oqo e rawa ni vakavuna mo tauvimate vakalevu kevaka e curu ki na loma ni veitiki ni yagomu me vaka na nomu dra, masela, se na sala ni vakasucu gone ni sa vakasucu oti edua na marama.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eNa iGAS e rawa ni vakavuna mo vakila ni o sega ni bula vinaka sara ena dua na gauna totolo, ka so na gauna e rawa ni vakavuna saraga na mate. E bibi sara me rawati vakatotolo na veivuke.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNa ivakaraitaki kei na ivakatakilakila – Na ka o rawa ni raica ka vakila\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eNa ivakatakilakila ni iGAS sai koya:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eTorocake ni katakata ni yago (vakilai na katakata ni dua e tarai iko, sega ni lewai rawa na ninini ni yago, sivia na 38°C na katakata)\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003emosi ni ulu\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003etao ni icegu\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003emosi vakalevu na liga se yava\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003emosi ni tilotilo (yalovinaka raica na ivakasala ena tabana e tarava)\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003ewadadamu ni kuli se mosi wavolita na mavoa (yalovinaka raica na ivakasala ena tabana e tarava).\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eVakasaqara na veivuke vakavuniwai\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKevaka o iko se dua ena nomu matavuvale e vakaraitaki mai ena yagona na ivakatakilakila ni iGAS, ka vakasauri ga o sega ni bula vinaka se o sa kauwai tiko ena veisau ni nomu bula, yalovinaka vakasaqara vakatotolo na veivuke vakavuniwai. E bibi sara oqo kevaka o iko se edua tale e a veitaratara voleka kei dua e tiko vua na iGAS.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eVeitaratara vakatotolo kei na nomu vuniwai se dauveiqaravi ni bula me baleta na soli ivakasala. E rawa talega ni o qirita na Healthline ena 0800 611 116, ena dua ga na gauna 24\/7 me baleta na ivakasala ni bula sega ni saumi kei na itukutuku me baleta na veika mo cakava tarava. \u003cstrong\u003eKe dua na leqa tubukoso, mo qirita na 111. \u003c\/strong\u003e\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003eKevaka e sega ni imatai ni nomu vosa na vosa vakavavalagi, era tiko na dauvakadewa vosa ena Healthline. Kevaka e vakaleqai na tiki ni yagomu se o vara, dredre ni rogo, mataboko se tiko na nomu leqa ni vosa, yalovinaka raica na yacadra na dauveiqaravi ni bula e volai tu ena icavacava ni pepa ni itukutuku oqo. \u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNa sala e dewa kina na iGAS\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eNa manumanu somidi ka vakavuna na iGAS e dau kune ena tilotilo kei na kuli. E rawa ni ra vakatetea na tamata na manumanu somidi oqo ena gauna era vuvu kina, suru, regu, se ra veitaratara voleka kei ira tale eso. E rawa ni tiko vei iko na manumanu somidi oqo kevaka mada ga o sega ni tauvimate.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNa tamata e leqataki vakalevu cake ena mate na iGAS\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eiGAS e rawa ni tauva na tamata kece, ia e rawa ni levu cake kevaka o sa voleka vua e dua e tiko vua na iGAS, me vaka edua na:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003elewe ni vuvale se o ira o ni vakaitikotiko vata.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eitokani voleka se na dui watidra.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eE levu na tamata era veimaliwai kei dua e tiko vua na iGAS era na sega ni tauvimate, ia e dodonu me ra raica tikoga na ivakatakilakila ena yagodra.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eNa ivakasala vakatabakidua vei ira na itubutubu kei ira na gonelalai\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eKevaka e dua na itubutubu sa vakasucu se luvedra e tauvi iGAS ena loma ni 28 na siga ni sucu, na itubutubu se gone e sega vua na iGAS ena gadreva na wainimate me tarova na mate oqo. Ena vukei iko e dua na vuniwai se dauveiqaravi me solia vei iko na wainimate dodonu kevaka e gadreva.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eiTataqomaki\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003eE rawa ni o vakalailaitaka na leqa ni kena rawati ka vakadewataki na manumanu somidi e vakavuna na iGAS ena veika oqo:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003e\n\u003cstrong\u003evuluvulu:\u003c\/strong\u003e Vakayagataka na sovu kei na wai, savata vinaka, qai vakamamacataka vakavinaka.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e\n\u003cstrong\u003eubia na nomu mavoa:\u003c\/strong\u003e Me savasava tiko ga na mavoa qai ubi ena dua na ivadreti.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003e\n\u003cstrong\u003ekua ni wasea na iyaya ni tamata yadua:\u003c\/strong\u003e Me kua ni wasei na veika me vaka na tauwelu, bilo, se barasi ni bati. Kevaka o gadreva mo wasea na iyaya me vaka na tauwelu, vakadeitaka mo savata taumada ena wainimate ni savasava.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eNa cava mera cakava na veiwekani voleka?\u003c\/h3\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eKevaka o sa tiko volekata e dua e tiko vua na iGAS,\u003c\/strong\u003e e rawa ni o cakava kece na nomu itavi o dau qarava ia mo qarauna na ivakatakilakila ni iGAS ena lomani 30 na siga ka tarava.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eKevaka o iko se dua na lewe ni matavuvale e tauvi iko e dua na mate ni tilotilo ena loma 30 na siga ka tarava,\u003c\/strong\u003e vakabibi kevaka o iko\/o ira:\u003c\/p\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003ee dua na kai Māori se Pasifika ka yabaki 3 ki na 35\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003etiko e dua na lewe ni nomu matavuvale se dua tale ena nomu vale e sa tauvi koya oti na matetaka ni uto.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003cp\u003eE bibi mo veitaratara kei na nomu vuniwai se dauveiqaravi ni bula kevaka mada ga e sega tale ni dua na ivakatakilakila e laurai vei iko. Tukuna vei ira ni o sa veitaratara kei na dua e tiko vua na iGAS.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eKevaka o iko se dua na lewe ni matavuvale e tauvi iko e dua na mate ni kuli ena loma ni 30 na siga ka tarava,\u003c\/strong\u003e e bibi mo veitaratara kei na nomu vuniwai se dauveiqaravi ni bula. Tukuna vei ira ni o sa veitaratara kei na dua e tiko vua na iGAS.\u003c\/p\u003e\n\u003cp\u003e\u003cstrong\u003eKevaka o vakila ni o tauvimate ena loma ni 30 na siga ka tarava,\u003c\/strong\u003e e bibi mo veitaratara saraga kei na nomu vuniwai se dauveiqaravi ni bula. Tukuna vei ira ni o sa veitaratara kei na dua e tiko vua na iGAS. E rawa talega ni o kauta vata kei iko na pepa ni itukutuku oqo mo vakaraitaka vei ira.\u003c\/p\u003e\n\u003ch3\u003eMe baleta na ivakasala ni bula raraba kei na itukutuku\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eSikova na Health New Zealand | Te Whatu Ora \u003ca href=\"https:\/\/www.healthnz.govt.nz\/health-topics\/conditions-treatments\/infectious-diseases\/igas-invasive-group-a-streptococcal-infection\" target=\"_blank\"\u003eiGAS (invasive group A streptococcal infection)\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eQirita na Healthline ena \u003ca href=\"Tel:0800611116\" title=\"0800 611 116\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\"\u003e0800 611 116\u003c\/a\u003e ena dua na gauna 24\/7 me baleta na ivakasala ni bula sega ni saumi kei na itukutuku me baleta na veika mo cakava tarava. E rawa ni o digitaka mo vosa vua e dua na vuniwai ni Māori kevaka o qiri tiko ena maliwa ni 8am kei na 8pm. E tiko talega na veiqaravi ni vakadewa vosa kei na veitokoni ni NZ Relay.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eVei ira na tamata era vakaitikotiko se veisiko ena veivanua ena taudaku ni koro vakavalagi, e rawa ni o veitaratara kei na dua na vuniwai ni oti na auwa ni cakacaka ena Ka Ora Telecare 0800 2 KA ORA \u003ca href=\"tel:0800252672\" title=\"call 0800 252 672\" rel=\"noopener\" aria-describedby=\"a11y-external-message\" target=\"_blank\"\u003e0800 252 672\u003c\/a\u003e se \u003ca href=\"https:\/\/kaora.co.nz\/\"\u003eKa Ora Telecare | The National Rural Telehealth Service\u003c\/a\u003e Na veiqaravi oqo e rawa ni vakayacori mai na 5.00pm - 8.30am ena veisiga ni macawa, kei na 24 na auwa ena veimacawa kei na siga niolodei.\u003c\/li\u003e\n\u003cli\u003eNa veiqaravi ni \u003ca href=\"https:\/\/nzrelay.co.nz\/index\" aria-describedby=\"a11y-external-message\"\u003eNew Zealand Relay Services\u003c\/a\u003e sega ni saumi e tiko ena nzrelay.co.nz kevaka o vara, dredre ni rogo, galu se tiko vei iko e dua na leqa ni vosa.\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e\n\u003ch3\u003eVeivuke ni veivakabulabulataki vei ira era vakaleqai tu na yagodra\u003c\/h3\u003e\n\u003cul\u003e\n\u003cli\u003eE dua na talevoni ni veivuke vakatabakidua me baleta na veitokoni vei ira vakaleqai tu na yagodra e dola mai na Moniti ki na Vakaraubuka, ena maliwa ni 8.00am kei na 5.00pm. Qiri sega ni saumi ena \u003ca rel=\"noopener\" title=\"call 0800 11 12 13\" href=\"tel:0800111213\" aria-describedby=\"a11y-new-window-external-message\" target=\"_blank\"\u003e0800 11 12 13\u003c\/a\u003e se volavola ena \u003ca rel=\"noopener\" title=\"text 8988\" href=\"sms:8988\" aria-describedby=\"a11y-new-window-external-message\" target=\"_blank\"\u003e8988\u003c\/a\u003e me baleta na veivuke kei na itukutuku se sikova na talevoni ni veivuke ni vakaleqai tu na yago ena \u003ca href=\"https:\/\/healthpoint.co.nz\/disability-helpline\/\"\u003eDisability Helpline\u003c\/a\u003e\n\u003c\/li\u003e\n\u003c\/ul\u003e","brand":"HealthEd","offers":[{"title":"Default Title","offer_id":49107442368740,"sku":"HE8178","price":0.0,"currency_code":"NZD","in_stock":true}],"thumbnail_url":"\/\/cdn.shopify.com\/s\/files\/1\/0102\/6916\/3582\/files\/3.0HE8178CDiGASIS_Fijian.jpg?v=1780981229","url":"https:\/\/healthed.govt.nz\/products\/invasive-group-a-streptococcal-infection-igas-information-sheet-vosa-vakaviti-fijian-he8178","provider":"HealthEd","version":"1.0","type":"link"}