Taiala mo mea‘ai ma gaioiga mo tina samoa o lo‘o fa‘asusu a latou fanau - Food and movement guide for breastfeeding Pasifika - Samoan HE2673

Reviewed
May 2024
This resource relates to the following topics:

Food information for Pacific pregnant women. Includes what to eat and drink for a healthy parent and baby, meal ideas, food safety, iron, folic acid, iodine, vitamin D, movement and preparing for breastfeeding. This resource was co-produced with the Pacific community and uses Pasifika design.

Download resource

Download PDF

Details

Reviewed
May 2024
Updated
May 2024
Format
Online only
HE code
HE2673
Language
Samoan

The full resource:

O le suasusu o le tina e sili lona lelei mo pepe

O le suasusu o le tina, ua le gata o se mea‘ai, ae o se ala e feso‘otai ai ma tuaa ua mavae atu, o lo‘o tuulima mai le fafagaga o tupulaga fai mai ina ia ola maloloina ma malolosi.

E puipuia ai pepe mai i fa‘amai taatele ma na o le pau lea o le meaai e moomia seia oo ina ono masina le matutua.

E tele le aoga moo e ma lau pepe pe a toaga e fa‘asusu lau pepe, e tusa lava po ua amata ona ai i meaai, seia aulia le lua tausaga pe sili atu.

Sa unaina malosi a‘u e lo‘u aiga e toaga e fa‘asusu la‘u tama teine ona e fa‘aleleia atili ai le puipuiga o lona ola maloloina ina ia aua ne‘i mai mai.

Na ou mana‘o e fa‘asusu la‘u tama ona e faigofie. Sa fa‘afaigata i le amataga ae na fai fai lava faigofie.

O a mea‘ai e ai a‘o fa‘asusu lau tama ia oe?

E eseese le aoga o meaai i o tatou tino. E mana‘omia e le tino meaai eseese mo le ola maloloina ma puipuia mai fa‘amai, ma meaai fa‘atupu tino ma le malosi.

Mea‘ai o le Puipuiga ma le Ola Maloloina

O fu‘ala‘aua‘ina fou, tu‘uaisa ma tu‘uapa ma taumafa mata. E maua ai alavalava, minerale ma vaitamini e aoga mo puipuiga mai fa‘amai ma le manava mamau.

MEAMATA

Folate – fesoasoani i le gaosiga o sela fou i le tino

LANU MOLI

Vitamin A – Aoga i le puipuiga o ou mata

LANU MUMU

Lycopene – Aoga i le puipuiga o lou fatu

VIOLE MA LE MOANA

Anti-oxidants mo lou faiai

SAMASAMA

Vitamin C – Aoga i le puipuiga o le tino

Mea‘ai Fa‘atupu tino

Aano o manufasi, ia, ma meaai gaosi mai le susu. E maua ai polotini, iron ma calcium e aoga pe uma ona e fanau.

IRON 
Mo le puipuiga ma le malosi 
POLOTINI 
Mo le tupu ma fa fa‘aleleia
CALCIUM 
E malolosi ai nifo ma ponaivi

Meaai Fa‘atupu Malosi

  • E ao ona inuina e fafine uma o fa‘asusu a latou pepe le fuala‘au o le iodine i aso uma aua le atiinaeina o le mafaufau o lana tama.
  • E le tatau ona e inu i le ava malosi ona e aafia ai lou sua susu. Silasila i le feedsafe.net mo aoaoga taua.
  • E mana mana‘omia tele le Vaitamini D mo le fa ‘amalosia o ponaivi ma nifo. O le ala le e ao ai ona toaga e savali i aso uma aua o lona fa fa‘apogai o le malamalama o le la la.
  • Ia inu ni ipuvai se 10 i le aso. E fautuaina le vaiauli ma susu suavai e tau leai se ga‘o e maua ai.
  • O le taumafaina o meaai eseese e pei o fuala fuala‘auaina malamala (ft. lau talo) e fesoasoani tele i lau pepe n ate iloa ai eseesega o tofo o meaai e ala mai i le suasusu.
  • O le a le afaina lou tagofia o meaai e pei o le susu, fuamoa ma saito pe afai e le maua lou tino mai e mafua mai i meaaimeaai.

Fa‘atupu manatu mo mea‘ai fa‘avai‘aiga

  • Sisi, tamato ma paanunu
  • Sanuisi tuna ma yoghurt
  • Polesi fai
  • Masi ma sisi
  • Seleli ma le pata pinati
  • Sekati

Toe amata ona fa‘agaioi le tino

E taua le toe fa‘agaioi lou tino i le maea ai ona e fanau. Pe a e toe malosi ma manuia, o gaioiga i aso taitasi o le a lava lelei ai lau moe, fa‘ateteleina ai lou malosi ma fesoasoani tele e fa‘amāmā mea ua mamafa i lou mafaufau.

Ua toe savavali ma isi tina. O le talanoa ma le malu o le savili ua fiafia ai le agaga.

E atili ona ou malosi pe a ma sisiva ma si au tama.

Na fesoasoani tele polokalame Ioka (yoga) i le Youtube ia te auma lo‘u malosi i le maea ai ona ou fanau.

Fa‘alogoga fa‘ale soifua maloloina

E masani lava ona iai taimi e lagona ai le lelava ma mamafa tu le mafaufau aemaise pea iai se pepe, ae o nisi taimi e manaomia le vaai o se isi fesoasoani. E mafai ona talanoa i se faufautua lelei i so‘o se taimi i le vala‘au o le laina vili fua po‘o le feau tusia i le numera 1737.

Lagolago mo e o lo‘o fa‘asusu fanau

Tapenaina e le The Cause Collective i luga o fa‘atalanoaga ma nuu Pasefika. O lo‘o maua lenei alagaoa mai i le healthed.govt.nz po‘o se Auaunaga fa‘alotoifale fa‘amaonia.

Created by The Cause Collective in consultation with the Pacific community.

Original Design by: FI’KA Creative