It's Easy to Protect Your Family's Smile – Cook Islands Māori version - HE2261

Reviewed
n/a
This resource relates to the following topics:

Web-only explanation in Cook Islands Māori of the free basic oral health service available from birth until the eighteenth birthday, together with advice about cleaning and looking after teeth, and about healthy food for healthy teeth.

Download resource

Download PDF

Details

Reviewed
n/a
Format
Leaflet A4
Type
PDF download
HE code
HE2261
Language
Cook Islands Māori

The full resource:

E mama ua te akatinamou i te mata katakata o toou kopu-tangata!

Kare koe e tutaki, e mama ua, e noou teia!

Ka komakoma nio tatou

Ringiia te numero 0800 TALK TEETH (0800 825 583) www.letstalkteeth.co.nz

Ka akapeea koe e tu ei taau potiki i te mata katakata

Ka anoano tatou i te ora‘anga matutu meitaki tikai no ta tatou tamariki. Ka anoano tatou kia tupu, kia matutu e kia puapinga ratou. E tuanga puapinga ta te nio no te reira tupuanga meitaki, i te tauturu‘anga ia ratou kia kaikai e kia tano meitaki me tuatua ratou. Na te nio manea e akatupu i te turanga matutu e te akama-kore, me maata mai ratou.

Na teia puka e oronga atu i te au tuatua tikatika‘i e te akamarama atu i taau e rave no te akono meitaki anga i te nio o taau potiki, te ka riro i te akatinamou i tona mata katakata – i te roa‘anga o tona ora‘anga. Me ka tika i reira, tatauia te au tuatua e orongaia atu nei, kia kite koe i te au tuatua o te ora‘anga kopapa. Me e au uianga taau, me kore ra, ka anoano tauturu koe, e komakoma ua mai koe kia matou na runga i te numero 0800 Talk Teeth (0800 825 583).

Te akapapa‘anga o te au tumu manako

Angaanga tauturu ia koe

Ko te vairakau tama nio me ko te parapara kai pipiri

Te akono meitaki anga i te nio o taau potiki

E rima ravenga kia mata katakata

Te tu o te nio o te au uki

Kai meitaki. Nio meitaki

Angaanga tauturu ia koe

Kare koe e tutaki i teia angaanga tauturu

E tika‘anga to te tamariki o Nu Tireni nei, mei to ratou anau‘anga mai ki te uki 17 mataiti, kia akaraia to ratou ora‘anga kopapa ma te kore ratou e tutaki i te reira, e tae ua atu ki te ra e 18 mataiti ei ratou. E mea puapinga maata kia retita (enrol) viviki koe i taau potiki ki roto i teia angaanga oronga tauturu, kia rauka ia koe i te akanoo i tetai tuatau no tona akara mua ia anga. Ko teia akara‘anga mua nona, ka raveia te reira i tetai tuatau i rotopu i tona okotai mataiti, e i mua ake ka tae ei aia ki te rua mataiti. Ka akakite atu rai te aronga maani nio i te tuatau kia apai koe i taau potiki kia akara ratou iaia, me oti ana aia i te retitaia.

E mama ua te retita‘anga, e kapiki ua koe i te numero 0800 Talk Teeth (0800 825 583). Ka akamarama atu matou i taau ka rave, ka tuku atu ei matou i te au peapa taau ka akaki no teia. Mei te mea e, kare taau potiki i akamataka ake i te aere ki te apii, me kore ra, te aere ra aia ki te apii tuatai, e akaki koe i te peapa akaki, ka tuku ei na roto i te mere ki ko i to kotou ngai angaanga o te ora‘anga kopapa. Me kare koe i kite e, tei ea te reira ngai, e ringi mai koe ia matou, me kore ra, e akara koe ki runga i te roro uira atuitui www.letstalkteeth.co.nz

Me tei roto taau potiki i te pupu apii 9 mataiti, me kore ra, i runga atu, naau rai e iki i te taote maani nio taau ka inangaro. E akaki ua koe i te peapa akaki, ka oronga atu ei ki te ngai maani nio taau i anoano. Me kare a toou taote maani nio akanoo‘anga tei akamanaia e to kotou Kopapa Rapakau o te Motia (District Health Board) no tana angaanga, ringiia mai te 0800 Talk Teeth, e na matou e tauturu ia koe i te kimi i tetai taote maani nio vaitata kia koe tei akamanaia tana angaanga.

Tuku‘anga no te kimi tauturu ki tetai ngai ke

Me ka anoanoia kia akara putuputuia taau potiki, ka tukuia koe ki tetai ngai angaanga maani nio ke. E maata te au ngai angaanga tauturu ma te kore koe e tutaki, ina ra, ka tutaki koe i te au angaanga te ka raveia no te akatano‘anga (orthodontics) i te au nio tei tupa ipa, (e ko te apinga va‘ī akatano tupu‘anga nio [braces] tetai). E komakoma atu koe ki te aronga angaanga o to kotou ngai angaanga o te ora‘anga kopapa, no taau ka tutaki, e te au ravenga noou no te tutaki‘anga.

Akara putuputuia

Auraka e tiaki kia tupu te au kino ki te nio; apaina ia taau potiki kia akara putuputuia tona nio. Na toou tangata akara nio, me kore ra, na te taote maani nio, e akapapu atu i te putuputu o te tuatau no te apai i taau potiki kia akaraia. Me akara putuputuia te nio o te tamariki rikiriki, na te reira e kitea vivikiia mai ei e, me e kino tetai e akamata maira, kia rapakau vivikiia. E akanoo koe i te tuatau no te apai i taau potiki kia akaraia, ei tuatau kare aia e roiroi ra, ma te tuatua akamaroiroi kiaia ia korua e aere ra ki te reira akakoro‘anga. E tuatua koe i te au tuatua mataora mei tera ra e, “kia vai manea ua rai oki toou nio”, e pera katoa e, “kia vai manea ua rai toou mata katakata”.

E tomo ki roto i te ora‘anga kopapa. E mama ua. Kare koe e tutaki. E kare rava e tureti i te retita i taau potiki.

Akatanotano‘anga o te nio

Ko teia te au angaanga tei matauia i te rave ma te kore koe e tutaki:

  • Te au tuatau no te akara matatio meitaki anga i te au nio me te akape atura, e te akarai te kamu e te va‘a, no tetai au manamanata ke atu.
  • Te au X-ray anga, ei ravenga kia kiteaia me e au nio tetai e akape atura, e tetai au manamanata ke atu te kare e kiteaia me akara mata ua ia.
  • Te tama‘anga ki te pate tama nio (toothpaste) furuoraiti (fluoride) ei akamatutu atu ia vao i te nio kia vai matutu, kia kore e akape.
  • Te parai‘anga i te nio tei manakoia e ko te akape, ki te vairakau teatea parai paruru nio, tei kapikiia e, ko te sealant.
  • Na te tama‘anga i te nio, e akapae i te parapara kai pipiri (plaque), te toutou (staining) e te apinga marokiakia (tartar) tei akaputu ki runga i te nio.
  • Te akaki‘anga nio te ravenga i te akamatutu akaou i te turanga meitaki o te au nio e akamata ra i te akape.
  • Te au kiriti‘anga o te au nio tei akape kino takiri.

Ko te vairakau tama nio me ko te parapara kai pipiri

Te parapara kai pipiri: te tua repo

Ko te parapara kai pipiri te ka vai ki runga i te nio i te au ra katoatoa. Me akaruke ua ia kia putunga ma te kore e tamaia, na teia parapara kai pipiri e akape i te nio, e te akatupu i te maki ki te kamu. Me kapiti atu te tuka ki te au tiemu i roto i te parapara kai pipiri, ka riro mai teia ei āsiti (acid) te ka riro i te akata‘e i te au apinga ketaketa rikiriki paruru (minerals) o te nio; me roa mai i muri mai, ka putaputa te au nio.

Ka anoanoia te nio putaputa kia maaniia no te mea, ka tupu te mamae e te manamanata. Ko te au ravenga e kore ei te parapara kai pipiri e akaputu kia petetue, e kore ei te nio e putaputa, mari ra, ko te uru i te nio ki te pate tama nio (toothpaste) furuoraiti (fluoride), ko te kai i te kai tau meitaki i te au atianga ravarai, e kia akara matatio putuputuia te nio, ma te rave i te au kimi ravenga no te paruru i te nio, ta te aronga akara nio e te au taote maani nio ka oronga atu.

Te paruru‘anga i to tatou nio

E apinga puapinga te furuoraiti (fluoride) no te takore atu i te parapara kai pipiri. E apinga natura te furuoraiti i roto i te reva, i roto i te one, i te vai areare ma, i te tai, i te au apinga tupu, e te maata anga o te au kai. Ko te maata anga o te furuoraiti ta tatou e kai ana, me kore ra, e inu ana, mei roto mai te reira i te vai areare, i ta tatou kai, e te pate tama nio. Ka popoki ua ia rai to tatou nio e te furuoraiti i roto i ta tatou kai, i ta tatou vai e inu ana, e i roto i to tatou uavare, e na teia popoki‘anga i te au atianga ravarai, e paruru i te nio.

E rua ravenga tinamou ta te pate tama nio furuoraiti ka rave kia kore te nio e akape:

  • Te akamatutu‘anga i te au nio e tupu ra
  • Te akameitaki‘anga i te au akape‘anga e akamata ake ra ki te au nio.

Te akono meitaki anga i te nio o taau potiki

Na te uru tama putuputu i te nio e kite ei koe i toou meitaki e toou turanga matutu, e ka riro katoa te reira i te paruru kia kore te nio e akape e kia kore te kamu e makiia. Me ata ua mai ana te au nio mua o taau potiki, e akamata rai koe i te uru tama i te reira. E rapu koe kia matau taau potiki i te uru tama i tona nio e rua taime i te ra – me oti te kai ti i te popongi, e i mua ake ka moe ei aia i te aiai. Mekite ana taau potiki i te mou i te penitara e te akamata i te tata (penei, mei te rima mataiti), ko te tika anga, ka rauka iaia anake ua i te uru tama i tona nio. Ka anoanoia ra koe kia akara meitaki koe me uru tama taau potiki i tona nio, e tae ua atu aia, penei, ki te varu mataiti.

Ka akapeea te uru‘anga

Me tu ake taau potiki i te nio, ka anoanoia kia uru tamaia te reira. Parai ia tetai manga pate tama nio furuoraiti ki runga i te uru nio meangiti maruru tau no te tamariki i raro ake i te ono mataiti, e te aka maata meangiti mai i te pate tama nio mei te ua pi te maata, no te tamariki uki ono mataiti tere atu ki runga. Penei, ka ngata koe i te uru tama i te nio o taau potiki, e tauta ua atu rai ra koe no te mea, e tuanga puapinga te nio meitaki no te tupu anga matutu e te meitaki no tona ora‘anga, e te turanga meitaki no tona au nio tinamou me tupu mai. Penei, ka mama ake me tu koe ki muri i te tua o taau potiki, ka akainga maru ei koe i tona katu ki muri ia koe, ka uru tama ei koe i tona nio.

A roto e a vao

Uru tama takapiniia a roto i te au ngai katoatoa o te nio, te ngai e tupu ra te nio i runga i te kamu, e pera katoa te au ngai para‘a o te nio no te ngaungau kai. E uru tama takapinipini rikiriki koe ia mua i te au nio, e te au ngai katoatoa tei vaitata ki te kamu.

Tutu‘aia, auraka e pupu ki te vai

Auraka e ngaropoina i te apii i taau potiki i te tutu‘a me oti aia i te uru tama i tona nio. Auraka e pupu tama i te va‘a ki te vai, no te mea, na te toenga meangiti o te pate furuoraiti te ka vai ki runga i te nio, e paruru i te nio.

Akamataia te tama ki te taura kikakika tama nio (flossing)

Na te tama ki te taura kikakika tama nio (flossing) e akapae i te parapara kai pipiri i rotopu i te au va o te au nio, e i raro ake i te ngai o te au nio e tupu maira ki runga ake i te kamu. Ka taena i teia taura kikakika tama te au ngai kare te uruuru o te uru nio e o ki reira. E mea tau kia akamata taau potiki i te tama ki te taura kikakika tama nio me piri kapiti e rua nio e tupu kapiti ra. E tupu ana teia me akamata te nio o muri i te ata mai. Ko te mea mua, naau e akamata i te tama i te nio o taau potiki ki te taura kikakika tama nio, e me roa mai, me kite aia i te rave i teia, nana rai i reira e tama i tona nio ki te taura kikakika tama nio. Tamaia ki te taura kikakika tama nio okotai taime i te au ra tatakitai. Me kare koe i papu meitaki e, ka akapeea i te tama‘anga ki te taura kikakika tama nio, e komakoma atu koe ki toou aronga maani nio, me kore ra, e ringi mai koe ia matou ki runga i te numero 0800 Talk Teeth (0800 825 583).

Akara putuputu anga i te nio

E tāki marie koe i te ngutu o runga o taau potiki, okotai taime i te au marama tatakitai, no te akara ia roto i tona va‘a. E ravenga mama e te viviki teia kia kite koe e, me e nio tona e akamata ra i te akape, ko te tuatau tau te reira kia kimi ravengaia. E akara koe e, me e au topata teatea tetai i runga i te kamu, ia mua tikai i te au nio o te kamu o runga. E akara katoa koe e, me e au ngai tetai e karakara tuke to reira, me kore ra, e au ungaunga nio te vai ra, kare ra e nio. E akara koe e, me e turanga matutu meitaki to te kamu, e kare i akaea, me kore ra, i ta‘eta‘e te toto. Atoroia atu toou aronga maani nio, me e au manako manamanata toou. E kapiki ua koe i te numero 0800 Talk Teeth (0800 825 583) me kare koe i papu meitaki i taau e tau kia rave.

E rima ravenga kia mata katakata

  • Uruia e rua taime i te ra okotai ki te pate tama nio furuoraiti.
  • Aere ki te atonga maani nio kia akaraia i te au tuatau tei akatinamouia.
  • Akaraia tona nio e te nga kamu o te nio, okotai taime i te au marama tatakitai.
  • Ikiia ei au kai rikiriki tau meitaki.
  • Inuia te vai areare, me kore ra, te u.

Te manako meitaki

Auraka e ngaropoina i te akapaapaa i taau potiki, no te tama ana aia i tona nio, e no tona mata katakata.

Te tu o te nio o te au uki

Te nio pepe

Me toro ua mai ana te nio ki runga ake i te kamu, ko te tuatau teia no te akamata i te uru tama i te nio. Ka akamata te nio i te ata mai i te ono marama, e me tae taau potiki ki te toru mataiti, kua pou rai te katoatoa anga o tona au nio mua i te tupu – ko tona au nio “pepe” mua teia, e 20. E mea puapinga maata kia akono meitaki ia teia au nio no te mea, te vai ra te au va i te pae i teia au nio pepe no te au nio mamaata, e na teia au nio pepee akatano i te au nio mamaata me tupu mai ki to ratou ngai tau tei akanooia.

Ka mamae kino te au nio pepe me akamata ana i te akape putaputa, e ka riro teia i te akaturorirori i te turanga kaikai e te tupu‘anga meitaki o taau potiki. Ka riro katoa teia akape putaputa ei akamatakite mai e, penei, ka akape putaputa katoa te au nio mamaata. Na te uru tama i te nio ki te pate furuoraiti e rua taime i te au ra tatakitai, i te au popongi me oti te kai ti, e i mua ake ka moe ei i te aiai, te ravenga meitaki rava atu no te paruru i te nio kia kore e akape putaputa.

Te tuatau moe

Akamoeia a pepe ki te tua, eiaa ki te moina. Me vareaia ratou e te moe ma te moinai roto i te va‘a, akapaeia te moina.

Te au moina e te au apinga ngotengote

Ka riro te tuka i roto i te vai venevene, i te vai venevene pititi, i roto i te au vai ua rakau, me kore ra, i roto i te u tei taveneia, ei takinga-kino i te nio o taau potiki, i tena tikai i te tuatau te aere ra aia ka moe i te aiai. Ka puta te nio o te au pepe me roa ratou i te ngote anga i te moina vai vene, me kore ra, me vareaia e te moe e te moina e vai ra i roto i te va‘a. Me vareaia te pepe i te moe e te moina i roto i tona va‘a, ka īti mai te uavare i roto i tona va‘a no te tama i te āsiti o te vai venevene, e na teia e akatupu i te akape puta ki tona nio. E oronga koe ei kapu me inu vai aia, eiaa ei moina. E meitaki kino atu te vai, me kore ra, te u. Auraka rava koe e tukutuku i te apinga ngotengote a taau pepe ki roto i tetai apinga vene, ko te tumu, e mea papu meitaki e, ka riro teia i te akape putaputa i tona nio. Kia vai ma ua rai te apinga ngotengote a taau pepe, ma te kore e apinga venevene i runga, kia vai meitaki ua rai, e auraka katoa kia oronga ta-tuatau ia ki tetai pepe ke.

Te au nio mamaata

Me tae taau potiki ki te ono mataiti, ka akamata te au nio mamaata i te kiteaia mai. Ka tupu teia akatuke‘anga i tona ora‘anga e pou ua atu te au nio mamaata i te kiteaia mai (mari ua ra, ko te au nio toka o muri rava i te va‘a) me tae aia, penei, ki te 14 mataiti. I te au nio e tupu mai ra, ka anoanoia te tamariki kia rave atu rai i te uru tama i to ratou nio e rua taime i te ra, ma te rave putuputu katoa i te tama ki te taura kikakika tama nio.

Te au mataiti o te uki mapu

E manganui te au turanga tuketuke te ka tupu ki te uki mapu ia ratou e tupu mai ra – me akamata ratou i te aere ki te apii tuarua, me akamata i te angaanga moni, e me akaruke i te ngutuare no te noo ki tetai ngutuare ke. Ko te au mataiti puapinga rava atu teia no te ora‘anga kopapa e pera katoa no te akono meitaki anga i te nio. Kia maara ua rai ia koe i te akamaroiroi i taau tama mapu kia tinamou aia i te aere kia akaraia tona nio i te au atianga tei akanooia, te kare aia e tutaki, e tae ua atu aia ki te uki 18 mataiti. E mea tau katoa kia uru tama ua rai aia i tona nio e rua taime i te au ra tatakitai; ko te po te tuatau puapinga rava atu no te uru tama i tona nio.

E inu i te vai

Inuia te vai areare i muri ake i te inu anga vai venevene – ua atu e, e vai no te akatopa mai i te kaikai maata (diet drink).

Te tarekareka tipoti e te au apinga paruru va‘a

E mea puapinga i taau potiki kia a‘ao aia i tetai apinga paruru va‘a me ka piri aia ki te angaanga tarekareka tipoti, ei ravenga i te paruru i tona au nio e tona nga kamu. Me kino ake, me kore ra, me ngaro ake tetai o tona nio, atoro viviki ia atu te aronga maani nio. Me kua mauti mai tetai o te nio ki vao, akaokiia ki roto i te vaarua nio me ka rauka ia koe i te rave. Me kare ra e rauka i te akaoki, ei ravenga kia vai mā‘u‘u ua te nio, tauruia ki roto i te va‘a o taau potiki, ki te pae i te paparinga, me kore ra, tauruia ki roto i tetai kapu u. E apai viviki koe i taau potiki e tona nio i mauti mai ki ko i toou taote maani nio – penei ka rauka iaia i te kimi ravenga i te akaoki i te nio o taau potiki.

Te kai meitaki
Te nio meitaki

Angai‘anga ki te u o mama

E angai tinamou koe i taau pepe ki toou u e tae ua atu ki te tuatau ka akamaataia mai ei tana ka kai – mei te ono marama teia iaia. Me papa taau pepe no teia, e akamata koe i te akamatau iaia ki te au kai tei tau kia tapiri orongaia atu nana, ma te angai katoa atu rai iaia ki toou u e tae ua atu aia, penei, ki te okotai mataiti.

Te au kai meitaki no te nio

Kare te tama‘anga ki te uru nio te ravenga okotai no te akono tiaki meitaki i te nio. Tei runga katoa i te au tu kai ta tatou ka kai, e me maata te āsiti i roto i te vaa, ka riro te reira i te akatupu i te akape ki te nio. Te putuputu atu i taau potiki i te kai e te inu i te au mea venevene – mei te rore, te keke, e te varaoa pakapaka venevene, te vai ua rakau vene e te vai pititi vene – ko te au tumu teia i te akapapu e, ka putaputa tona nio.

Me ka oronga koe i te kai e te vai inu venevene ki taau potiki, e mea tau kia rave pera koe i teia i tetai au tuatau ua (i raro ake i te okotai taime i te epetoma) i te tuatau kaikai. Ko te uavare te paruru natura o te kopapa kia kore te nio e akape – na te uavare e akaou ana i te au minirera (minerals) o te nio, ma te orei tama akapae i te au āsiti. Ei ravenga kia rava te tuatau no te uavare i te rave i tana tuanga angaanga puapinga, e akatinamou koe i te akaīti i te au tuatau kaikai o taau potiki i te ra okotai. Ko te kaikai e toru o te popongi, te tuaero e te aiai, e te katikati au mea rikiriki e rua taime i te ra okotai, te akanoo‘anga tau rava atu. Orongaia tetai tuatau akangaroi no te nio kia kore e tongi i te tuka, ma te oronga atu i te kai katikati rikiriki i rotopu i te au kaikai anga e toru, ei au katikati rikiriki meitaki katoa.

Te au kai katikati rikiriki tau no te nio

  • Te varaoa opue
  • Te tiiti
  • Te kai tanutanu o te enua te ka kai mata ia
  • Te popukoni (popcorn) kare i taveneia e kare i tamitiia
  • Te au ua nati (nuts)
  • Te yoghurt

Te karati e te apinga o roto

E oronga koe i te karati vai areare ki taau potiki i muri ake iaia i te inu vai venevene anga. Ua atu e kare e tuka i roto i te vai aka-ikoke kopapa (diet drinks), me e āsiti ra to roto, mei te vai kouku (cola) aka-ikoke, ka akatupu te reira i te akape ki te nio o taau potiki. Ko te vai inu meitaki rava atu no te nio o taau potiki, ko te vai areare e te u. Ko te maata‘anga o te au vai inu, e tuka to roto, ina ra, ko tetai au vai inu, mei te au vai ua rakau, no ratou rai to ratou vene no te mea, e tuanga natura te tuka i roto i teia au ua i venevene ei teia au vai ua rakau inu. Akarukeia te vai venevene no te au tuatau kaikai tikai (me kare ra), ma te ngotengote i te reira vai inu na roto i te apinga ngote vai roroa (straw). Akamaroiroi ia taau potiki kia iki aia i te vai areare – e vai oraora reka meitaki (fresh) teia e kare koe e tutaki!

Eaa te maata o te tuka?

Drink Sugar content
Te vai Kare e tuka i roto
Te vai karakara E 2.5 tipuni tuka i roto
Te u Kare e tuka i roto
Te katani u karakara (1 kapu/250ml) E 3 tipunu i roto
Te katani vai ua rakau (1 kapu/250ml) E 7 tipunu tuka i roto
Te vai inu akamatutu (1 kapu/250ml kapu) E 6 ½ tipunu tuka i roto
Te vai inu no te angaanga tarekareka tipoti (moina 600ml) E 10 tipunu tuka i roto
Te vai inu pititi(1 kapu/355ml) E 10 tipunu tuka i roto

E angaanga tauturu ora‘anga kopapa tutaki-kore tetai i roto i toou oire.

Kare koe e tutaki, e mama ua te rave, noou teia tuatua!

Ka komakoma nio tatou

Ringiia te numero 0800 TALK TEETH (0800 825 583) www.letstalkteeth.co.nz

Tika‘anga no te Tata‘anga a Te Marae Ora i te 2009
E Mama ua te Akatinamou i te Mata Katakata o Toou Kopu-tangata

Neneiia e Te Marae Ora i roto ia Aukute 2009
PO Box 5013, Wellington, New Zealand

ISBN 978-0-478-33949-9 (Print)
ISBN 978-0-478-33948-2 (Online)