Immunisation for older people - Cook Islands Māori version - HE2556

Reviewed
June 2020

Pamphlet for older people giving information about free vaccines to protect against influenza, shingles, tetanus and diphtheria.

Download resource

Download PDF

Details

Reviewed
June 2020
Updated
June 2020
Format
Pamphlet DLE
Type
PDF download
HE code
HE2556
Language
Cook Islands Māori

The full resource:

An English leaflet is also available to view in large-text format at the following link: Immunisation for Older People - Large text format.

Te Patia‘anga Paruru no te Aronga Pakari

Te au patia‘anga paruru tutaki-kore, no te paruru kia kore e tupu te maki piri kino kia arai paruru‘ia atu, te maki influenza, te maki shingles, te maki tetanus, te maki diphtheria, e te mate mare totō.

Te akamarama atu nei teia peapa akakitekite i te au patia‘anga paruru tei tamanako‘ia ma te kore e tutaki, no te aronga pakari.

Ia koe e pakari aere atura, ka tupu te turanga mama ua i tetai au maki piri, kia tupu kia koe.

Ka oronga‘ia atu te patia‘anga paruru firi ki te aronga uki mataiti 65 tere atu ki runga, ei paruru arai‘anga i te maata‘anga o tetai au maki piri kino.

Te patia‘anga paruru FIRI no te uki 65 mataiti.

Eaa te au maki piri te ka rauka kia patia paruru ia au, kia kore e tupu?

E maki piri kino pakari te Tetanus (me kore ra, te lockjaw) tei tupu no tetai bacteria e noo ana ki roto i te one repo e te one pueu, tei tomo ki roto i te kopapa na roto i tetai motu, me kore ra, i tetai maki pakiri va ua. Ka akatupu te tetanus i te uaua kia ketaketa, te utiuti mamae, e tetai taime, i te mate.

Ko te aronga pakari tei ana te mate tumatetenga o te tetanus kia ratou.

E maki kino pakari te Diphtheria o te maki bacterial piri o te karaponga, te ka rauka i te arai tapiri i te ara o te reva akaea. Ka arapaki katoa teia i te pukuatu e te turanga ara o te kite‘anga matakutaku, ma te akatupu katoa i te mate. No te patia‘anga paruru ra e raveia ana, kua iti meangiti takiri te maki diphtheria i te tupu i Nu Tireni nei. Ina ra, ka tupu akaou rai teia ki roto i te basileia na roto i te au aerenga teretere.

Maki mare totō e maki mare kino te ka riro i te arai i te ara matangi no te akaea, pukutena iatu ei e te ngatā i te akaea meitaki. Ka taea te 10 epetoma i tetai taime no teia maki e ka anoano ia tetai pae tangata kia akono‘ia i roto i te are maki. E mea kino teia maki me tu‘ia te tamariki varevare, no reira e mea puapinga kia patia paruru‘ia koe me ka maata toou taime ki te pae i te au pepe, te au tamariki me kare te au anau mokopuna.

Te vairakau patia paruru tei kapiti‘ia no te maki tetanus, diphtheria e te mare toto, kare te reira e tutaki e mea puapinga katoa kia patia ia me tae koe ki te uki mataiti 45, me kare koe i patia iake e ā taime no te patia‘anga paruru no te tetanus. Kare katoa te reira e tutaki, e me tae koe ki te uki mataiti 65 e mea puapinga kia raveia ei akamaroiroi i toou au mero mei toou tamariki anga.

Ko te Influenza (me kore ra, te furu) tetai maki kino pakari e tupu ana te tuamatetenga i tetai taime. Ko te aronga o tetai ua atu uki me roko‘ia e te furu, penei ka ta-openga atu ratou ki roto i te are maki, ina ra, ka tupu teia kia koe, mei te mea e, e tangata pakari atu koe, me kore ra, e turanga maki taukore toou. Ka rauka i te maki influenza i te akatupu i tetai turanga maki kia kino maata atu, mei te maki potopoto‘ao, te maki emphysema, me kore ra, te maki toto vene.

Te vaccine FIRI o te influenza i te au mataiti tatakitai, no te aronga mamaata uki mataiti 65+

E firi ua te vaccine o te influenza tei tamanako‘ia kia raveia i te au mataiti tatakitai, mei te uki mataiti 65 atu, aere atu ki runga.

Kare te vairakau paruru e akatū iakoe kia rokoia e teia maki. I te au mataiti tatakitai, ka akatano‘ia te vaccine o te influenza kia paruru i te au turanga o te maki virus influenza te ka aru takapini mai i te tuatau anu te ka aru mai, i teia akatuke‘anga te ka tupu mei tetai mataiti, ki tetai mataiti.

E oronga‘ia ana te vaccine i te tuatau e pou atura te amaana mai o te reva, i mua ake ka tae ei te reira maki piri ki tona turanga o runga o te tuatau anu, ina ra, ka rauka mai te reira i te tuatau e pou atura te maana e tae ua atu ki te openga o te mataiti.

Ko te Shingles me kore ra, te herpes zoster, e maki pakiri mamae kino teia te ka arapaki i tetai turanga o tetai ara toto. E turanga tuatau-roa teia o te maki chickenpox te ka tupu a tetai au mataiti i muri ake i te reira tangata i te meitaki anga mai mei tona maki‘anga piri mua. Ka tupu teia ki tetai ua atu tangata tei tu‘ia ana e te maki chickenpox, e, e tupu putuputu ana teia ki te aronga pakari i te mataiti. Mei te 10 ki te 15 au ra te roa o te shingles me tupu ake, ina ra, ka akatupu teia i te akatona‘anga o te pakiri, e te ngaro‘anga te kite‘anga o te mata, me tupu te reira maki ki te mata.

Ko tetai o te au mea kino pakari taukore maata, tena tikai ki te au aronga pakari, ko te ara toto te ka mamae ma te roa te tuatau, i muri ake i te ngaro‘anga te tona pakiri.

Ka firi ua te patia‘anga paruru o te vaccine no te maki shingles, ki te aronga uki mataiti 65.

Te tangata uatu rai, mataiti 66 kite mataiti 80 i te ra tai o Apereira 2018, te tuatau teia i mua ake ka tae kite mataiti 81 me kore ara kite ra torungauru ma tai o Titema 2020 kia rauka te vaccine shingles kare e tutaki.

E komakoma atu koe ki toou taote, me e immunosuppressed, me kore ra, kare e rava ra toou immune, ko te kore te vaccine shingles e tau noou.

Ko te aronga mamaata i raro ake i te uki mataiti 65, penei, ka tau to ratou turanga no te oronga‘ia atu anga te patia‘anga paruru firi ua i te influenza, e tetai au maki piri ke atu, me e turanga ora‘anga maki pakari to ratou te ka akatupu ake i te maki kia tu‘ia ratou.

E komakoma atu koe ki toou taote me te manako ra koe e, penei, ka tupu teia kia koe.

Mei teaa te turanga puapinga o te au vaccines?

Na te patia‘anga paruru e akaiti maata mai i te tupu‘anga o teia au maki piri kino kia koe, ina ra, kare te reira e paruru katoatoa i tetai maki piri, e pera katoa i te maki influenza, me kore ra, te maki shingles.

E tamanako pakari ia mai ana e te au aronga angaanga o te rapakau maki, kia raveia te patia‘anga paruru no te mea, penei, ko teia te ravenga i te akaiti mai i te turanga kino maata o te maki piri.

Ua atu e, ka iti aere mai te turanga puapinga o te patia‘anga paruru ia tatou e pakari aere atura te mataiti (no te mea, ka iti aere mai te turanga puapinga o to tatou au turanga akanoonoo‘anga paruru no te tamaki atu anga i te maki te ka piri‘ia maki kia tatou e pakari atura), ko te patia‘anga paruru ra tetai ravenga okotai meitaki maata rava atu no te tauturu‘anga i te paruru no tetai au maki piri kino maata.

Ka aere au ki ea, e rauka ai toku patia paruru‘anga?

Ka rauka te au patia‘anga paruru no teia au maki piri, ki ko i te nga‘i rapakau maki, ma te kore koe e tutaki.

E au mea tupu putuputu ana ainei tetai o teia au patia‘anga paruru o te au vaccines me raveia te reira?

I muri ake i tetai patia‘anga, penei, ka mamae toou rima, me kore ra, ka tupu te piva rengarenga marū ua no tetai ra okotai, me kore ra, e rua ra. Mei te tai i roto i te 100,000 au patia‘anga paruru no te maki tetanus, e te maki diphtheria e te maki mare totō, penei, ka riro i te akatupu te kino ki te au ara uaua totō o te rima.

Kare e tupu maata ana – mei te okotai taime i te mirioni, penei ka kite tetai tangata i tetai turanga kino maata o te tupu-piri‘anga (anaphylaxis), i muri poto ua ake i te raveia‘anga tetai patia‘anga paruru. Ka pati‘ia koe kia tiaki no tetai 20 miniti ki ko i te kiriniki, me kore ra, te nga‘i va‘i‘anga, i te oti anga te vaccine i te oronga‘ia atu. Ka raveia teia no te akapapu e, te vai nei te turanga rapakau‘anga me tupu ake tetai tupu-piri‘anga maata.

Kare e au akairo akatinamou‘anga no tetai au kino ke, me raveia teia.

Aravei ia atu toou taote, toou neti angaanga, me kore ra, te pharmacist patia paruru, me te kite ra koe i tetai au turanga tuke, me kore ra, au turanga kino maata, i muri ake i te patia‘anga paruru tei raveia.

Ka meitaki ma te puapinga te au patia‘anga paruru e toru o te vekesini me rave katoatoa ia i tetai ra okotai, mei to te rave tatakitai‘ia anga.

Ka tau ma te meitaki kia oronga‘ia atu te au patia‘anga paruru e toru i te ra okotai.

Te au Akanoo‘anga Puapinga e 4

  1. Ia koe e pakari aere atura, ka akamata te turanga paruru o te au patia‘anga paruru tei raveia na mua atu, i te iti aere mai te meitaki.
  2. Te patia‘anga paruru firi ua no te aronga uki mataiti 65+.
  3. Paruru kia kore e tu i te maki influenza, te maki shingles, te maki tetanati, te maki diphtheria e te maki mare totō.
  4. Ka meitaki ua ma te kore e kino e tupu, me raveia te au patia‘anga paruru e toru i te taime okotai.

Tei ea te ngai e rauka mai ei tetai au mea akaou mai iaku?

No te kimi atu anga i tetai au mea akaou mai o te patia‘anga paruru, e te au maki piri te ka rauka i te reira i te paruru arai atu:

  • e komakoma atu koe ki toou taote, ki toou neti angaanga, me kore ra, ki te vaccinating pharmacist
  • taniuniu atu i te Healthline 24/7 i runga te numero 0800 611 116 me kore, taniuniu atu 0800 IMMUNE (466 863) mei te ora 9.00 i te popongi ki te ora 4.30 i te aiai, Monite ki te Varaire
  • Atoro‘ia atu te roro uira atuitui www.health.govt.nz/immunisation
  • Atoro‘ia atu te roro uira atuitu immune.org.nz