MMR vaccine: consent form - Samoan version - HE2600

Reviewed
June 2020
This resource relates to the following topics:

Consent form in Samoan for vaccination against mumps, measles and rubella (MMR), including information for parents and guardians.

Download resource

Download PDF

Details

Reviewed
June 2020
Updated
June 2020
Format
A3 sheet folded to A4
Type
PDF download
HE code
HE2600
Language
Samoan

The full resource:

Misela, mami ma le rupela: Polokalame Faapitoa mo Tuipuipui

Puipui lau tama mai le misela, mami ma le rupela

Pepa Faatumu o le Maliega: Faamolemole saini ma toe faafoi lenei pepa i le a‘oga.

Pepa Faatumu o le Maliega mo le Tuipuipui o le MMR

E toatele tupulaga talavou e lei faia o latou tuipuipui o le misela, mami ma le rupela a‘o laiti. Ina ia taofia le pepesi o nei ma‘i i le lumanai, ua ofoina atu ai le FAIA FUA i a‘oga o tuipuipui o tamaiti a‘oga ina ia puipuia ai i latou mai le misela, mami ma le rupela.
Ua saunia i lenei pepa faamatalaga ina ia e silafia e faatatau i le vailaau puipui mo le misela, mami ma le rupela (MMR), ma tāpā lau faatagaga ina ia faia le tuipuipui o lou alo i le a‘oga.

Faamolemole, faatumu mai le isi pepa o le maliega ma faafoi mai i le aoga.

O le ā le misela, mami & rupela?

Misela o se vairusi e pipisi tele. A‘o lei amata faalauiloa mai le tuipuipui, e toetoe lava o tamaiti uma na maua i le misela. O le misela e mafua ai ona oso le lālāvevela, maualuga le fiva, tafe le isu, tale ma tiga ma tagi mata. Afai e tigaina tele, e mafai ona iu ai ina nimonia, fiva afuafu fai‘ai (encephalitis), manava tatā ma iu ai lava i le oti, ae o se mea e seāseā tupu.

Mami e mafua mai se vairusi ma e salalau atu i le ea. O le mami e mafua ai ona oso le fiva, tiga le ulu ma fulafula fatupuipui (glands) faataamilo i foliga. Pe a oso mami i le itupa o alii, e mafai ona fulafula ai ona totogasā (testicles) ma i ni tulaga e seāseā tupu, e iu ina lē mafai ai ona maua se fanau. E mafai foi e le mami ona faapogaia ai le fiva faia‘i (meningitis) ma le fiva afuafu fai‘ai (encephalitis).

O tamaiti ua maua i le misela poo le mami ae lei faia ni o latou tuipuipui, e tatau ona oo atu lava i le masina e lē toe avea i le a‘oga ae taofi i le fale.

Rupela e masani lava o se ma‘i e mafua mai se vairusi, e lē matuā tugā tele. E mafua ai ona oso le lālāvevela, le fiva ma fulafula fatupuipui o tamaiti. E matuā matautia lava pe afai e maua ai fafine ma‘itaga auā e mafai ona tutuli, tauaso ma faaleagaina ai le fai‘ai o se pepe e lei fanau mai.

E faapefea ona puipuia lau tama?

O le puipuiga sili ona lelei o le fai o tuiga e lua o le vailaau puipui o le MMR lea e puipuia ai mai le misela, mami ma le rupela. O le aogā o le vailaau puipui e mafai ai e le tino ona faatupu ni vaifaalanu poo polotini o le toto (antibodies) e mafai ona finau e teteeina nei faama‘i.

Afai o le tagata ua uma ona fai sona tuipuipui ae ua fesagai ma se tulaga e ono maua ai i nei faama‘i, o le a finau la vaifaalanu (antibodies) na o loo i lona toto e tetee atu i nei vairusi ma puipui mai ai o ia ina ne‘i aafia.

E lua ou tui o le MMR e tatau ona fai ina ia puipuia oe

O le ā le telē o se lelei o loo aogā ai le vailaau puipui o le MMR?

O tuiga e lua o le MMR o le a puipuia ai le 99% o tagata mai le misela ma le rupela, ae puipuia ai le tusa ma le 85% o tagata mai le mami. E iai lava sina vaega toaitiiti o tagata ua uma ona fai le tuipuipui ae oo lava ina mama‘i. Afai e tupu lena mea, e masani ona lē tigaina tele o latou ma‘i nai lo tagata e mama‘i ae lei faia ni tuipuipui.

O le ā le saogalemu o le vailaau puipui?

E matuā lelei lava faamaumauga o le saogalemu o le vailaau puipui o le MMR, ma na faaaogā lava i Niu Sila talu mai le 1990. Pe a fia silasila i le lisi o ni aafiaga e ono maua ai, tagai i le vaega o aafiaga taatele.

O ai e moomia ona tui i ai le vailaau puipui?

Afai e te lē o mautinoa pe ua fai uma tui e lua o le MMR o lau tama, o le fautuaga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina e tatau ona fai lona tuipuipui. E lē o iai nisi atugaluga mo le saogalemu pe afai e toe fai nisi tuiga faaopoopo.

O le toatele lava o le tupulaga talavou sa fai ni o latou tui taitasi o le MMR a‘o laiti lava. Peitai ane, o suiga i le Faasologa o le Tuipuipui i le 2001 ma le tau leai o se malosi i polokalame faamanatu sa fai a‘o lei oo mai i le 2005, o le mafuaaga lena o le toatele o tupulaga talavou ma tupulaga matutua e lei matuā puipuia atoatoa.

Afai e te sau mai se isi atunuu e aofia ai ma Atumotu o le Pasefika, atonu pe ese ni vailaau puipui sa tou faaaogāina ma atonu e lē o puipuia ai oe mai le misela, mami ma le rupela.

Afai e te lē o mautinoa ma ua lē mafai ona toe maua ni faamaumauga, e fautuaina oe e le Matagaluega o le Soifua Maloloina ina ia fai loa nei lou tuipuipui o le MMR.

O ai e lē tatau ona faia ni o latou tuipuipui?

E iai ni nai tamaiti e lē tatau ona faia ni o latou tuipuipui. Talanoa atu i lau foma‘i, se foma‘i faapitoa poo se tausi soifua a‘o lei sainia lenei pepa, pe afai o lau tama:

  • sa tigaina ni āuga na oo i ai ina ua uma ona fai sona tuipuipui i le taimi ua te‘a
  • o loo togafitia i le kanesa poo se isi ma‘i tugā
  • sa fai sona tuigātoto poo nisi vaega o le toto na tuiina ia te ia i le tausaga talu ai.
E lē fautuaina le fai o se tuipuipui o le MMR o se tasi pe afai o loo ma‘itaga.

E mafai lava ona fai pea tuipuipui o tamaiti e aafia i le sela, e ilitata tino i nisi mea (allergy), pe o loo faatoa malosi mai se ma‘i e pei o se fulū faamaalili.

E faapefea ona faaoo atu le vailaau puipui?

E faaaogā se tui e tui atu ai le vailaau puipui o le MMR i le vaega pito i luga o lou ogalima. E oo atu i le lua tui o loo faia i le a‘oga. O le a logo atu e lau a‘oga le taimi e toe fai ai lou tui lona lua.

O fea le isi mea e mafai ona ave i ai la‘u tama e fai ai lona tuipuipui?

O loo faia fua foi tuipuipui o le MMR i foma‘i faaleaiga, o nisi o foma‘i o loo suia fualaau ma vaillaau (pe afai ua 16 ou tausaga pe sili atu), ma isi nofoaga a le soifua maloloina i le tou pitonuu. Afai e toe sui lou mafaufau pe tatau ona fai le tuipuipui o le MMR o lou alo i le a‘oga, faamolemole ia e fesootai sa‘o atu i le tausi soifua a le a‘oga.

Fesoasoani e taofi le pipisi tele atu o le misela, mami ma le rupela i lo tatou pitonuu – faatumu le pepa o le maliega ma toe faafoi i le a‘oga i le aso lenei!

Aafiaga taatele

E pei ona masani ai i tuipuipui uma, e ono lagona e lou alo le tiga o lona lima, e mūmū pe fula foi le vaega o le lima lea sa tui.

E itiiti ifo i le toatasi mai le toasefulu tamaiti e ono iai ni nai āuga laiti e aafia ai i le va o le 5 ma le 12 aso talu ona fai o latou tuipuipui, e pei o le tau faavelavela, se lālāvevela pe tau fulafula foi fatupuipui (glands).

O isi āuga e mafai ona tutupu, e masani lava i totonu o le aso e tasi pe lua, e aofia ai le:

  • tiga le ulu
  • fiva (lagona le vevela)
  • faafaufau (lagona le ma‘i)
  • matapogia, taavilivili le ulu (tau tiga laitiiti le ulu); e mafai ona taofia mai le iai o āuga nei o le matapogia pe taavilivili le ulu, pe a fai lelei se mālūtaeao poo se ‘aiga o le aoauli a‘o lei faia le tuipuipui
  • lē o lelei faalogona masani (lagona e lē o malosi, tiga solo vaega o le tino).
O le anaphylaxis o se āuga tugā pe a ilitata le tino i se mea, ma e mafai ona tupu i soo se vailaau puipui lava e tui i le tino. O se mea e seāseā tupu, o se faatatauga pe tusa ma le toatolu ni tagata e aafia ai mai le miliona o nisi na tui i ai se vailaau puipui, ma e masani ona aliali mai na āuga i totonu lava o nai minute talu ona fai se tuipuipui. Ua toleniina i latou uma o loo faatinoina le tuipuipui ma ua iloa foi le auala e fesagaia ai se āuga faapenei e tulai mai. O le a mata‘itūina lau tama mo le 20 minute pe a uma ona fai ona tuipuipui taitasi. O le faiga masani lava lea e faatino pe a uma ona fai se tuipuipui.

O le a avatu foi e le tagata o loo faatinoina le tuipuipui i lou alo ni fautuaga i le mea e fai pe a uma ona fai lona tuipuipui.

O faamatalaga e faatatau i isi āuga e ono maua ai e ui e seāseā tupu, o loo maua i luga o le initaneti i le www.medsafe.govt.nz.

E itiiti lava se avanoa e ono maua ai lou alo i se aafiaga matuiā pe a faatusatusa atu i le telē o le avanoa e ono aafia ai i ni aafiaga tumau mai faama‘i e ono aafia ai.

A iai nisi suiga e lē masani ai lou alo poo ni āuga ogaoga ua aliali mai ina ua uma ona fai le tuipuipui, faafesootai loa le tou fomai poo le tausi soifua lautele i lou vaipanoa. E mafai foi ona e vili le Healthline i le telefoni vilifua o le 0800 611 116 i soo se taimi, 24 itula o le aso, 7 aso o le vaiaso. E tatau ia i latou o loo galulue i le soifua maloloina ona lipoti atu ni āuga e aliali mai pe a uma ona fai le tuipuipui, i le Centre for Adverse Reactions Monitoring (CARM). E mafai foi ona e lipotia sa‘o atu i ai i le upega tafailagi a le CARM (www.otago.ac.nz/carm).

Fai le tuipuipui i le a‘oga pe i le tou GP

O fea ou te maua ai nisi faamatalaga?

  • Talanoa i lau foma‘i poo le tausi soifua
  • Tagai i le www.health.govt.nz/immunisation
  • Pe a fia iloa nisi faamatalaga o ni suesuega e uiga i le vailaau puipui, saili i le www.medsafe.govt.nz. mo le “MMR” poo le “Priorix”
  • Telefoni e vilifua 0800 IMMUNE (0800 466 863)
  • Faafesootai sa‘o le tausi soifua a le a’oga pe afai o e manaomia nisi faamatalaga mo le faatumuina o lenei Pepa o le Maliega a Mātua, poo e manaomia foi nei faamatalaga i se isi gagana.

Aiātatau a lē o faaaogāina

O le Code of Health and Disability Services Consumers’ Rights e faaaogā mo auaunaga uma lava tau le soifua maloloina ma auaunaga mo ē e iai manaoga faapitoa i totonu o Niu Sila. Mo nisi faamatalaga, tagai i le www.hdc.org.nz pe vili le 0800 555 050.

Malupuipuia o Faamatalaga

E ono tuuina mai e a‘oga nisi o faamatalaga e pei o igoa o tamaiti, numera o potu a‘oga, aso fanau, tuatusi ma o latou tagatānuu. E tatau ona muai logoina oe e le a‘oga a’o lei faamatuuina na faamatalaga. O nei faamatalaga, faatasi ma faamatalaga ua e tusia i le Pepa o le Maliega a Mātua, e fua i ai le faatulagaina o lenei polokalame mo le tuipuipui. O faamatalaga mai le pepa o le maliega ma auiliiliga o tuipuipui taitasi na fai pe na teena, o le a faamauina uma e le komiti faafoe a le tou soifua maloloina faaitumalo. O le a tuuina atu nisi faamatalaga i le National Immunisation Register.

O le National Immunisation Register o se faamaumauga mo le atunuu atoa, o loo iai i le Matagaluega a le Soifua Maloloina, lea o loo faamaumau uma ai tuipuipui o loo faia i tagata i totonu o Niu Sila.

O nei faamatalaga o loo puipuiamalu e le Health Information Privacy Code. E na‘o i latou ua iai le faatagana i totonu o le soifua maloloina e mafai ona vaai, faaaogā, pe suia nisi o nei faamatalaga. Peitai e mafai e oe ona e tagai i ai i faamatalaga mo lou alo ma faasa‘o nisi o faamatalaga. A e manao e fai lena mea, e tatau ona faafesootai le tou tausi soifua mo le lautele, le tou fomai poo se nofoaga a le soifua maloloina.

O le a faaaogā e tausi soifua mo le lautele nei faamatalaga:

  • e faafesootai ai le tou fomai poo se nofoaga a le soifua maloloina, pe a moomia ona latou siaki poo ā tuipuipui o lou alo ua uma ona fai
  • pe afai o iai ni atugaluga tau le soifua maloloina o lou alo
  • e logoina ai le a‘oga pe na fai pe lei faia foi se tuipuipui o lou alo
  • e fesoasoani i le iloiloina lelei o lenei polokalame mo tuipuipui ma le fuafuaina o nisi polokalame i le lumanai, poo
  • e tuuina atu ai lou alo i le fomai a le tou aiga poo le tausi soifua mo le faia o lona tuipuipui pe afai e lei faia i le a‘oga.
O faamatalaga e lē o mataulia ai nisi e mafai ona faaaogā mo ni suesuega e fia faatino, pe ina ia fuafua ai nisi auaunaga fou.

Mo nisi faamatalaga i le faailoaina o le lisi a le a‘oga, malupuipuia o ou faamatalaga ma le faaaogāina o ni faamaumauga, tagai i taiala mo mea faapena a le komiti faafoe o le soifua maloloina i lou itumalo. A iai ni au fesili i le malupuipuia o ou faamaumauga, e mafai ona e imeli i le enquiries@privacy.org.nz pe faafesootai le Privacy Commissioner i le telefoni vilifua mo fesoasoani, le 0800 803 909.