Immunise against HPV (Human Papillomavirus) – Cook Islands Māori version

Reviewed
June 2019
This resource relates to the following topics:

Pamphlet in Cook Islands Māori explaining vaccination against human papillomavirus (HPV).

Download resource

Download PDF

Details

Reviewed
June 2019
Updated
December 2016
Format
Pamphlet DLE
Type
PDF download
HE code
HE2031
Language
Cook Islands Māori

The full resource:

Pātia pāruru‘ia, ei arai i te HPV (Human Papillomavirus)

E vairakau vekesini no te tauturu i te arai kia kore e tupu te maki pu‘aroto ta te maki piri o te HPV e akatupu ana

E au tuatua akakitekite, ki te au tamariki māpu, e to rātou kōpu tangata, e te ānau

Na te pātia‘anga pāruru ki te papiromavaearesi (human papillomavirus - HPV) e tauturu i te arai i tetai vaearesi (virus) te aka akatupu i te au tu maki pu‘aroto tuketuke, te ka arapaki i te tanetini e te vainetini.

Ka firi ua te vekesini HPV ki te katoatoa uki mataiti 9 ki te 26.

Eaa te HPV?

  • E vaearesi tupu putuputu te HPV, te ka pararauare na roto i te piri‘anga o te pakiri o tetai tei tu‘ia, ki tetai ke mai. Ko te maata‘anga o te tangata, ka tu‘ia ratou e teia maki i tetai tuatau i to ratou ora‘anga.
  • Ko te maata‘anga o te au maki o te HPV, ka meitaki ua mai ratou ma te kore e kimi ravenga ia atu, e kare e tupu tetai au manamanata atea pu ua. I tetai taime, kare ratou e meitaki, e ka tupu te au akatuke‘anga ki te au vairanga manumanu oraora rikiriki o te kopapa (cells), te ka akatupu mai i te maki pu‘aroto a te au ra ki mua o te ora‘anga.

Ea‘a te au maki pu‘aroto ta te HPV e akatupu ana?

  • Na te HPV e akatupu ana i te maata‘anga o te maki pu‘aroto o te ngutu o te vairanga tamariki o te vaine, koia oki, te maki pua‘roto i raro mai i te tuanga vairanga pepe o te vaine, me kore ra, i te kopu vairanga pepe o te vaine. Ka tupu mai te au manumanu taukore rikiriki ki roto i te ngutu o te kopu vairanga tamariki o te vaine, te ka riro mai ei maki pu‘aroto me kore e kitea vaveia, ma te akapae‘ia.
    • E mea puapinga kia rave putuputu‘ia te akara akatinamou‘anga o te ngutu vairanga tamariki, kia arai ia atu te au maki pu‘aroto tokoiti tei kore i pāruru‘ia e te vekesini.
  • E akatupu ana te HPV i te maki pu‘aroto o te karaponga e te to va‘a, e, e tupu putuputu ana teia ki te tanetini, eia‘a ra e, ki te vaine. E akatupu katoa ana te HPV i te maki pu‘aroto  vairanga pepe, ki te ika o te vaine, e te ra‘o o te tane.
  • Ka akatupu tetai au tu HPV i te tona paka marokiakia ki te repe.

E akape‘ea ana te pātia‘anga pāruru i te pāruru‘anga kia kore te maki pu‘aroto e tupu?

E angaanga ana te vekesini na roto i te akakeu‘anga i te turanga pāruru o te kopapa, kia maani mai i tona uaorai au manumanu rikiriki pāruru kopapa (antibodies), no te arai atu i te au tu HPV te ka akatupu i te maki pu‘aroto, me kore ra, i te au tona marokiakia o te repe.

Me ka arapaki‘ia teta‘i tangata e te HPV, tei oti takere aia i te pātia pāruru‘ia, na te au manumanu rikiriki pāruru kōpapa i roto i tōna toto, e tamaki atu i te vairesi, e ka pāruru te reira kia kore aia e tu‘ia e te maki kino.

Ka pou teta‘i au epetoma i muri mai, e akamata ai te pātia‘anga pāruru tei rave‘ia, i te pāruru kia kore te HPV e tupu.

Kāre te vekesīni e akatupu i te maki HPV, me kore ra, i te maki pu‘aroto.

Ea‘a te uki mataiti e tau ei kia raveia te pātia‘anga pāruru no te arai i te HPV?

Kua tamanako meitaki ia e, kia oronga‘ia te vekesini ki te au tamariki uki 11 ki te 12 mataiti, ina ra, ka firi ua teia ki te au tamariki uki 9 ki te 26 mataiti.

  • Ko te au tamariki uki 9 ki te 14 mataiti, ka anoano‘ia e rua o ratou tuanga o te vairakau vekesini, e mei te ono marama te atea o tetai tuanga e tetai tuanga.
  • Ko te au tamariki uki 15 mataiti e i runga atu, ka anoano‘ia e toru o ratou au tuanga o te vekesini, te ka raveraveia i roto i te 6 marama.

Ka angaanga meitaki atu tikai te vekesini, me oronga‘ia ki te uki mataiti i raro mai, no teia nga tumu e rua.

  • Ko te au tamariki uki mataiti ki raro mai te ka pātia pāruru‘ia, ka maata atu to ratou turanga pāruru te ka rauka mai, no te pāruru atu kia kore te maki piri e tupu.
  • Ka arai te vekesini i te maki piri – kare e rapakau i te reira. Ko te aite‘anga i teia, e iti mai to ratou turanga pāruru i to te aronga tei arapaki ke ia ana e te HPV, na roto i te piri‘ana moe tane/vaine.

Ka oronga‘ia te vekesini ki te au tamariki i te maata‘anga o te au apii, e i te maata‘anga o te taime, ki te au tamariki apii Mataiti 8. Ka rauka firi katoa mai te vekesini mei ko mai i te au ngai rapakau maki, e tetai au ngai rapakau e putuputu mai ana te katoatoa.

Mei te‘a te turanga puapinga o te vekesini?

  • E turanga puapinga maata tikai to te vekesini, i te pāruru‘anga kia kore te au maki piri o te au tu HPV e tupu, te ka akatupu i te maki pu‘aroto.
  • E turanga puapinga maata katoa to te vekesini i te arai‘anga, kia kore te au tona marokiakia o te repe, e tupu.
  • I teia ngauru mataiti i topa ake nei, kua topa maata ki raro, te au maki piri ta te HPV e akatupu ana ki te au tamariki mapu, i roto i te au bāsileia e oronga ana i te pātia‘anga pāruru no te HPV.
  • E tuatau roa to te vekesini no te pāruru‘anga, e kare e pou vave te reira, e rau te tuatau.

Mei tea‘a te tu turanga meitaki o te pātia‘anga pāruru?

  • E turanga meitaki maata to te HPV pātia‘anga pāruru, mei to tetai o te au vekesini o te tamariki rikiriki.
  • Ka tupu putuputu te mamae e te akamura o te rima, te mamae, me kore ra, te akaea i te nga‘i i raveia ai te pātia‘anga. Kare te fiva, te katu mamae, te akatoto‘a ruaki, e te matapoiri, e tupu putuputu ana.
  • Takitai ua ake taime, ka tupu te turanga kino, no tei kore i rauka i te kopapa i te ariki i tei raveia, me kore ra, te turanga kino no tei raveia e kua kinokino te kopapa (anaphylaxis) i muri ua ake i te oti‘anga te pātia‘anga pāruru. Me ka tupu ake teia, ka rauka i te neti i te rapakau, kia meitaki tikai te reira. No teia me tupu ake, ka pati‘ia ki te tangata kia tiaki e 20 miniti i muri ake i te oti‘anga te pātia‘anga pāruru i te raveia.

Ko‘ai te kare e tau kia pātia pāruru‘ia?

  • Ko tetai ua atu tei rokoia ana tona kopapa e te turanga kino no te i‘iti (yeast), me kore ra, no tetai atu mea ke i roto i te vekesini, kare aia e tau kia pātia pāruru‘ia. Me kare koe i papu meitaki, me ka tika, e komakoma atu koe ki toou taote, me kore ra, ki te neti angaanga.
  • Ka anoano‘ia te au vaine tei nui pepe, kia tiaki kia roa mai to ratou pātia‘anga pāruru e raveia ai, no te mea, kare i kitea‘ia ake te turanga meitaki o te vekesini i te tuatau nui o te vaine. I te au kimi‘anga kite tei oti te rave‘ia, kāre i kitea‘ia mai teta‘i au tūranga kino manamanata, te ka tupu ki te au vaine tei nui pēpē, tei oti rātou i te pātia pāruru‘ia.

Te Retita Bāsileia Pātia‘anga Pāruru (The National Immunisation Register)

  • Ka rekoti‘ia te au pātia‘anga pāruru ki roto i te akapapa‘anga a te Retita Bāsileia Pātia‘anga Pāruru (National Immunisation Register – NIR), ei ravenga kia maara‘ia te au tu‘anga te ka anoano‘ia, kia tuku‘ia mai, e kia kite te aronga angaanga rapakau maki e, ko te‘ea  taote o te reira aronga.
  • Ka riro katoa teia tuatua akakitekite, no te akara akatinamou i tei tupu kapiti ma te matutu, o te turanga o te porokaramu vekesini, ki te akanoo‘anga turanga o te maki pu‘aroto.

Tei ea te nga‘i e rauka mai ei teta‘i au tuatua akakitekite akamarama akaou mai no teia?

No tetai tuatua akakitekite akaou mai, e komakoma atu koe ki toou taote, ki te neti angaanga, me kore ra, ki te kiriniki rapakau maki; atoro‘ia atu te roro uira atuitui www.health.govt.nz/hpv me kore ra, founu‘ia atu te numero 0800 IMMUNE (0800 466 863).

Ka rauka mai te au tuatua akakitekite o te Porokaramu Bāsileia Akara‘anga Ngutu o Te Vairanga Tamariki, i runga i te roro uira atuitui a te Tu‘anga Akarakara o te Bāsileia (National Screening Unit), te www.nsu.govt.nz.