TA‘IALA O MEA‘AI MO TINA MA‘ITAGA O SAMOA - Samoan - HE2670
The full resource:
I na ua ‘ou iloa ua ou ma‘itaga, sa amata loa ona ou ‘ai i meaai faale natura a Samoa, ma s ma sa ou lagona ai lo‘u feso‘ota‘i atu i o‘u tupuaga ma tua‘a ua mavae. Oute taofi o lo‘u tausia faapea o la‘u pepe, o le a fa‘aauauina ai lea so‘otaga i lona olaga, ina ia faatumauina ai lona ola manuia ma fa‘aauau ai i tupulaga o le lumana‘i.
MEA‘AI MO TINA MA‘ITAGA
E tatau i le tina ma‘itaga ona ‘ai i mea‘ai e maua ai le ola manuia, puipuiga, atoa ma le fausiaina o le tino, ina ia ola manuia, ma saogalemu pepe i totonu o le manava.
O mea‘ai mo le puipuiga ina ia maloloina; e aofia ai fuala‘auaina felesi ma fuala‘au tu‘uapa atoa ma fuala‘au taumafa-mata. E maua i nei mea‘ai alava ma minerale fa‘apea vaitamini e maua ai le:
- Fesoasoani i le tuputupu o pepe
- Fesoasoani i lona puipuiga mai fa‘ama‘i
- Taofia le manava mamau
- Faalagolago i ai lona ola manuia
Mea‘ai e fausia ai lona tino: aano o manu, i‘a, susu ma mea‘ai o loo i ai le susu. E maua i mea‘ai nei:
- Polotini e tupu ai le tino ma malosi ai pepe seia o‘o I lona fanau mai.
- U‘amea nate pamuina le toto i le tino o pepe Ina ia vave lana tuputupu.
- Calcium ina ia malolosi ona nifo ma ponaivi.
Mea’ai fa’atupu malosi e maua ai e le tino le masoa e malosi ai le tina e faatino ana feau masani. O le falaoa, araisa, o mea’ai masoa, e i ai umala, fa’i mata. O le falaoa enaena ma falaoa e i ai fatu e puipuia oe mai le manava mamau.
TU‘UALALO Tusa lava pe aafia oe ise gasegase ona o nisi o mea’ai, e mafai lava ona e ai i mea’ai e aafia ai lou tino a’o e ma’itaga. Pei o susu, fuamoa vela i’a faavevela ma mea’ai sami, pinati ma nati eseese, soi sesema, ma fatu ninii (wheat).
AI MO OE, AE LE ONA UA TO‘ALUA OULUA
E lagona le fia’ai pe a ma’itaga, ae tatau ona ai mo oe lava, ae le ona ua i ai lau pepe.
Aua nei e ai i mea‘ai e a‘afia ai lou soifua maloloina. E mafai ona e ai i so‘o se mea ‘ai pe a le afaina ai oe ma pepe. Afai ua e lagona le fia‘ai so‘o,pe ua mana‘omia se mea‘ai e fafaga ai pepe. E lelei ona ‘ai i mea‘ai tatau ina ia malosi lau pepe. Eg: supo ma le falaoa enaena po‘o le apa tuna ma masi.
O nisi tina e lagona le fia‘ai ae le iloa le mafua‘aga. O le auala sili e mafai ai ona onosa‘ia fa‘alogona fa‘apea, o le fa‘alogo lea i le tino ma ‘ai mea‘ai eseese. Ae ia mautinoa o loo lelei ma sefe mo oe ma lau pepe.
E fesoasoani le ‘ai so‘o e fafaga lou malosi, ma e gafatia ai fa‘afitauli pei o le totoa‘ava fa‘apea ma‘i o le taeao.
TU‘UALALO Aua nei e ai i mea‘ai e a‘afia ai lou soifua maloloina. E mafai ona e ai i so‘o se mea ‘ai pe a le afaina ai oe ma pepe.
AI MEA‘AI E TELE AI LE U‘AMEA
E tatau ona ‘ai tina i mea‘ai e tele ai le u‘amea. O le u‘amea nate pamuina le toto i le tino o le pepe ina ia malolosi ona maso, ivi, ma pa‘u. E fa‘aauau ona mana‘omia e pepe le u‘amea e o‘o atu i lona ulua‘i ono masina, e amata fafaga ai i mea‘ai.
Mea‘ai e tele ai le u‘amea:
- Pi felesi ma pi tu‘uapa (E.g. so‘o se ituaiga pi)
- Figota fai atigi (Ia fa‘avelaina)
- Fuamoa
- Fualaau aina ma lau meamata malosi
- A‘ano o le moa
- A‘ano povi (ua ave‘ese le ga‘o)
TU‘UALALO O fualaau aina ma fualaau taumafa mata e maua ia le vaitamini c e fesoasoani i le miti‘aiina o le u‘amea i o tatou tino.
E maua fuala‘au o le u‘amea mai lau foma‘i pe afai ua itiiti le u‘amea i lou tino.
VAI E TATAU ONA INU
O le vai auli ma susu e laititi le ga‘o, o vai tonu ia e mana‘omia e oe ma pepe.
Ia atoa le iva o au ipu vai i le aso.
E le tatau ona e inu ise ‘ava malosi, aua foi ne‘i tele se kafini po‘o lauti fa‘ale natura (herbal tea).
O le a pau le pepe,pe fanau foi e le‘i o‘o i lou masina pe a e inu i nei vai.
- Taofi le ‘ava malosi
- Fa‘aitiitia le kafini
E lua ipu kofe,ae fa ipu lauti uliuli e tatau ona inu i le aso. - Tu‘u le inu i vai‘inu fa‘atupu malosi
- Aua ne‘I inu I ti faalenatura e i ai le chamomile ma le aloe
Faitau lelei i fa‘atonuga “not recommended for pregnant women” pe fesili i le tausi ma‘i i ti e tatau ona inu.
Fiu, laumoli, moegalo, e aoga ona inu, pe a ma’itaga.
Fesili i le tausima‘i pe a mana‘omia pe a e le mautinoa ti e tatau ona inu.
SUIGA O LE TINO
O le a lapo‘a le tino ona o lo‘o e tauaveina lau pepe. E to‘atele tina e manatu ua le tutusa lonatino ma le tulaga sa masani ai. E le fou lea suiga,ose suiga masani.
Ia manatua – O le tino aulelei o lo‘o tele aile enisini ma le malosi e fa‘atino ai au galuega masani. E tatau ona e ai i mea‘ai e maua ai le faamalosiga ina ia tumau lou malosi i taimi o lou ma‘itaga seia o‘o i le aso e fanau ai lau pepe.
MEA‘AI TATAU
Mea‘ai o le afiafi
- I‘a, luau ma saga, ina‘i i fa‘i
- Araisa falai ave i ai fuamoa ma fuala‘au aina
- Fasi pua‘a vili fa‘a siaumeni e ave i ai le saimini ma fuala‘au aina
- Vae moa ma le salati fuala‘au ma chip
- Supo moa e ave i ai saga ina‘i i le manioka
- Sapasui fai i le fasipovi ave i ai fuala‘au aina felanulanu‘ai
Mea‘ai fa’a vai’aiga
- Falaoa fa‘apa‘u e tu‘u i ai tamato ma le sisi
- Masi e tu‘u i ai le sisi
- Sanuisi tuna ma leta (lettuce)
- Pata pinata ma seleli
- Sua fa‘i ma le fasi puligi
- Fatu (nuts)
IA SAOGALEMU MEA‘AI
E i ai mea‘ai e le tatau ona e ‘ai ai pe a ma‘itaga, ona e le gata ete ma‘i ai ae ma‘i ai foi le pepe.
Vaai i le ta‘iala mo mea‘ai ete filifili ai. Afai e i ai nisi i lou fale latou te faia fa‘atauga ma kukaina mea‘ai, e tatau foi ona latou iloa lenei ta‘iala.
Aua le ‘ai
I mea‘ai nei e maua ai anufe e afaina ai oe ma pepe.
- Oka, ma figota fai atigi (fa‘apea I‘a ma figota ua fa‘availaauina (marinated))
- Aisa kulimi vili
- Fuamoa mata
- Sushi, salati ma coleslaw fa‘atau mai fale‘aiga
- Susu e le‘i fa‘avelaina (raw)
- Mea‘ai o loo i ai tahini, e.g. hummus
- Sua o faulaau aina suamalie
Fa‘avevela muamua mea‘ai nei
E tatau ona fa‘avevela mea‘ai nei ia o‘o atu i le 70 tikeri Celcius ina ia mamate anufe e
ono a‘afia ai oe. E tatau foi ona ‘ai nei mea‘ai a‘o vevela.
- Ham, salami, apa pu‘aa, mea‘ai faaoga ai ate o manu, mea‘ai fa‘asu, mea‘ai fa‘ala
- Moa, pato ua uma ona fa‘avela
- Berries sa fa‘aaisa
- Fasi povi sa fa‘avela, pua‘a, moa, a‘ano manu ua vili, sosisi, seia o‘o ina matūtū po‘o ua manino fo‘i le suavai
- Ia vela lelei fuamoa
- Sosi eseese Eg sosi puligi
- Fa‘avevela I‘a, maso, kio, pipi ma tugane, samani, ula, ulavai
- Fa‘avevela so‘o
Ituaiga sisi - Fa‘avevela pulou aitu ‘aina (sprouts and enoki mushrooms)
E sili mea‘ai kuka i le fale
Kuka ma faa‘aoga loa mea‘ai nei I lou fale.
- Salati
- Sanuisi
- Sushi ae aua ne‘I tuuina I ai se I‘a mata
Sili le ‘ai felesi
E tatau ona ‘ai mea‘ai nei i totonu o le lua
Aso a‘o felesi.
- Mea‘ai tu‘uapa – aveese mea e totoe – ma tu‘u i le aisa
- Mea‘ai o lo‘o i ai kulimi ma sisi e fai i le kulimi
E lelei ma sefe pe a ai
E fa‘ataga ona ai i mea‘ai nei pe a ma‘itaga.
- Tatau ona fufulu a mama fualaau u taumafa mata
- Sisi malo tu‘uaisa
E tatau ona fa‘aaoga tusa ma fa‘atonuga - Falaoa ma pasta
- Pata (mai le fulisa)
- Paelo aisa kulimi
Manatua “Fa‘amama le tapenaga” o o mea‘ai ma fa‘ataua le ola maloloina
Fa‘amama
Fufulu lima, Fualaau taumafa mata ma Fualaau aina, o umukuka, ma mea fai mea‘ai. AUA le fufuluina aano o manu fasi.
Fa‘avela
Fa‘avela lelei aano o manu ma fuamoa. Fa‘a vela lelei toe mea‘ai mai le isi so. AUA nei sili atu i le tasi le faavevelaina o toe mea‘ai.
Fa‘amalulu
Tu‘u meaai i le aisa pe a totoe ae AUA nei sili atu i le lua aso.
INU FUALA‘AU FOLIKI ASITI (FOLID ACID) MA AIOTINI (IODINE)
E mana‘omia e pepe le foliki asiti ma le iodine ina ia malosi lona fai‘ai ma lona maea-ario. E le atoa i mea‘ai, minerale nei mo le tino. O le a maua fuala‘au o nei minerale mai lau foma‘i ma le tausi ma‘i pasi.
O ulua‘i itutino nei e muamua ona tupu o le pepe, o lona fai‘ai ma le maea-ario. Afai o fia maua e oe se pepe, e tatau ona e inuina fuala‘au nei mo le fa vaiaso a‘o le‘i ma‘itaga, ma fa‘aauau mo le uluai 12 vaiaso o lou ma‘itaga (mo le ulua‘i 12 vaiaso).
Afai ua mautinoa ua e ma‘itaga a‘o le‘i uma le ulua‘i 12 vaiaso, ua tatau loa ona inu fuala‘au folic acid seia o‘o i le fa‘aiuga o le ulua‘i 12 vaiaso.
Ia fa‘aauau ona inu le fuala‘au o le aiotini e tasi i le aso seia o‘o lava ina fa‘ate‘a pepe ma le susu.
O LE FA‘ALA E MAUA AI LE VAITAMINI D
O le vaitamini D e malolosi ai ponaivi ma maso o le tino. E maua e o tatou tino le vaitamini D mai le La, e taua le fai o nisi o au feau i fafo o lou fale. E tatau ona fa‘amalosi e savalivali i le afiafi pe a o‘o i le tau mafanafana; pe o le aoauli i. Aso o le tau malulu.
Pe vala‘au i le foma‘i faale aiga mo ni fuala‘au o le vaitamini D.
O le inu i le ti e maua mai i le fiu, ose fesoasoani e alu ese ai lo‘u fa‘ananafu. E faapea foi i le vai vevela e ave i ai le pe‘epe‘e; ose auala e maua ai le vai mo lo‘u tino.
AUGA O LE MA‘ITAGA AFUAFUA
A afuafua lou ma‘itaga ona si‘itia lea o le maualuga o ou homone.
O le mafua‘aga lea o lou fa‘afaufau ma le fia pua‘i.
E fesoasoani nai metotia nei ia oe:
- Taumafai e ‘ai so‘o, ae ia fa‘alaititi lau ‘ai, pe ai foi mea‘ai fa‘a-vai‘aiga.
- O le gaogaoina o le manava, e atili ai ona maua oe i auga o le ma‘itaga afuafua.
- Fa‘apuna le vai ona lafo lea i ai o le fiu ma inu i le aso.
- ‘Ai masi ma pa‘anunu.
- Inu vai pe mitimiti se aisa.
- Ai umala ma pateta. O mea‘ai lololo ma mea‘ai feu, e atili ai ona e ma‘i.
Afai e faigata ona e inu ma ‘ai, fa‘afeso‘ota‘i loa se foma‘i poo se tausi ma‘i pasi.
MANAVA MAMAU
E tupu le manava mamau ona ua fa‘alemuina e homone le galuega a le puta a‘o fafaga e lou tino lau pepe.
E fesoasoani mea‘ai nei ia te oe:
- Ai i mea‘ai e tele ai le alava ma fuala‘au taumafa mata pei o le kiwi fruit, mago, ma prunes. O mea‘ai ia faale natura e tatala ai le manava.
- Ai i falaoa o loo i ai fatu ninii (whole grain), cereals ma pi.
- E fesoasoani le savalivali i le mamau o le manava.
- Toaga e inu le vai auli.
Talanoa ma fesili i lau foma‘i mo se fesoasoani e ala mai i “laxative” ma “psyllium husk”
MANAVA TIGA MA LE “TO‘TOA‘AVA”
A tiga lou manava, o le a lagonaina le tumu lou puta,
ma le tele o le ea pe a uma ona ‘ai.
A to‘toa‘ava, o le a fa‘alogoina le vevela ua alu a‘e mai le puta ma fa‘asolo atu i le fatafata. O faalogoga ia, o le a maua ai oe pe a faasolo ina tuputupu lau pepe, ona o le a fetineia‘i pepe ma le puta.
O nai fesoasoani mo oe:
- Faaitiitia au mea‘ai. Ia 2-3 itula le va o au ‘aiga.
- Tu‘u le ‘ai i mea‘ai lololo ma mea‘ai feu. O mea‘ai nei e atili ai ona maua oe i nei auga.
- Taofi le inu i vai i le taimi ete ‘ai ai.
- Aua e te taoto pe uma ona e ‘ai.
- Fai sina savali e fesoasoani i le fa‘amaluina o mea‘ai.
Faimai le fa‘atonuga a lo‘u tina afai e le lava lo‘u malosi, ona ou alu lea e savali. O le a fesoasoani le savali i le taimi e tulei mai ai i fafo le pepe, e aoga foi le savali i le tiga o sooga o o‘u ponaivi.
FA‘AMALOSI TINO
E aoga le fa‘agaioi o le tino e tapena ai lou malosi i le taimi e fanau mai ai pepe, e aoga i lau tapenaga fa‘ale mafaufau ma lagona, ma maua ai lou malosi. Fa‘amalosi lou tino i auala e te fiafia i ai!
O le manava i totonu ma taofi ose fesoasoani e maua ai le mapu
O le savavali ma le aiga e maua ai le mafutaga mafanafana
O le fai o feau masani ose fesoasoani mo le ola manuia
Aua ne‘i toe taalo i taaloga fa‘atautino (lakapi, kilikiti, soka) pe a ma‘itaga.
Talanoa i le foma‘i i auala e fa‘agaioi ai oe Ia malu lau pepe pe a e tafitifiti i le faiga o au feau masani.
Afai ete le masani i le faamalosi tino a‘o le‘i ma‘itaga, e tatau ona e faifai malie seia o‘o ina masani lou tino. Afai e tiga lou tino pe ua lagona le le malosi, e tatau ona fai sau malologa.
Faagaiaoi malie oe ma fa‘alogologo i lou tino.
O le a i ai suiga o lou tino ete le‘i mafaufauina pe a ma‘itaga!
E tatau ona e talanoa i lau foma‘i po‘o tausi ma‘i pasi, pe a i ai se gaioaiga poo se faamalosi tino ete mana‘o e fai. Fa‘ata‘ita‘iga ua ova falo maso o le tino ma ua lagona ai le tiga.
TAPENAGA MO LE FA‘ASUSUINA O PEPE
O suasusu o tina, o le mea‘ai sili lea mo pepe, e aoga foi i le tina le fa‘asusu o lana pepe. E taua le a‘oa‘oina o tina a‘o le‘i fanau mai lau pepe.
- Fesili i tina matutua o lou aiga ma lou nu‘u. E faasoa mai lo latou iloa i nisi
itu taua. - Talanoa i foma‘i ma tausi ma‘i e uiga i le faasusuina o fanau a Samoa. Pe saili
i auaunaga mo le faasusuina o fanau.
E AMATA I LE AIGA LE OLA MANUIA
- O le lagolago a lou nu‘u ma lau Ekalesia e taua tele. E aoga i le mafauafau, lagona ma le agaga
- O le taimi o ma‘itaga ose taimi faigata. Feso‘ota‘i i uo ma aiga, poo laina feso‘ota‘i mo se fesoasoani pe a manaomia.
- Valaau i faufautua ua a‘oa‘oina fa‘apitoa i so‘o se taimi. Valaau i auaunaga maua fua pe text 1737.
Sa ou fesili i lo‘u tina ma o‘u aunties e o o fanau. E aoga le a‘oa‘oina ma saili e fesoasoani i le fa‘asusuina o fanau o a‘o le‘i fanau mai.
O AUAUNAGA E FESOASOANI IA TE OE
-
Smart Start
Fesoasoani mo oe a‘o e ma‘itaga seia o‘o i le taimi e fa‘asusu ma fafaga
ai pepe – asiasi ane: SmartStart (services.govt.nz) -
Healthify He Puna Waiora
Mo le soifua maloloina o tina ma‘itaga – asiasi ane: Home | Healthify -
Healthy Babies Healthy Futures
A‘oa‘oga maua fua i mea‘ai maloloina mo tagata i Aukilani ma Waitemata – asiasi ane: Healthy Babies Healthy Futures - Teaching nutrition and movement -
Laina a Tamaita‘i tausi ma‘i (Plunketline)
Auaunaga 24 itula i aso uma o le vaiaso – 0800 933 922 -
Su‘e le “mama aroha” ma le “BreastFedNZ”
Silasila ma saili fesoasoani mai i upega tafa‘ilagi nei.
Māmā Aroha - Google Play Store
BreastFedNZ - Google Play Store
Māmā Aroha - App Store (apple.com)
BreastFedNZ - App Store (apple.com)
-
La Leche League
Mafutaga a tina o lo‘o fa‘asusu a latou fanau – asiasi ane: La Leche League New Zealand
Created by The Cause Collective in consultation with the Pacific community.
Nutrition content written by: Registered dietitians Amanda Buhaets, Gabrielle Orr
and Soana Muimuiheata.
Original Design by: FI’KA Creative