Te au apinga katoatoa no runga i te i’oi’o’anga ngakau - All about bowel screening - Cook Islands Māori no age - HE7502

Bowel screening campaign brochure in Cook Islands Māori. For anyone who needs information about bowel screening and bowel cancer.
The full resource:
Tei roto i teia puka tetai au akamaramarama’anga no runga i te oviri o te ngakau, e pera, te porokaramu I’oi’o’anga ngakau tutakikore o Aotearoa nei, e ka akapeea koe e o mai ei ki roto i teia I’oi’o’anga.
I’oi’o’anga ngakau
- Kare e tutaki.
- Mama ua teia i te rave, e ka rauka ua ia akoe i te rave mai i taau tu’anga mei te ngutuare mai
- Ka tukuna ia atu tetai ko’u no te rave’anga i taau tu’anga mei te ngituare mai, i te au rua mataiti rava rai.
I roto i teia nei ao, no Aotearoa nei tetai tare’anga maata roa atu o te au tangata, tei tu’ia e te oviri o te ngakau.
I te maata’anga o te taime, kare e akairo no te oviri o te ngakau. Ko te akakoro’anga o te I’oi’o’anga o te ngakau koia, kia kitea vave’ia te oviri o te ngakau, kia rauka i te rapakau vave atu i te reira. Na roto i teia I’oi’o’anga ka kitea mai te au parapara toto i roto i te tutae mei roto mai i te ngakau. Penei e, e akairo teia e, e apinga tarevake tetai.
Kua akaari mai te akapapa’anga o teia porokaramu I’oi’o’anga ngakau na matou e, e 7 i roto i te 10 o te au tu oviri o te ngakau, ka kitea na roto i teia I’oi’o’anga. Kare oki te au tu oviri roa rae e akata’e toto ana, no reira kare e kitea atu. Te vai ara oki tetai taime, ka tupu mai te oviri o te ngakau i rotopu i te au tuatau e I’oi’o ia ana. No reira oki i anoano ia ei e, kia I’oi’o ua ia rai te ngakau no teia, i te au rua mataiti roa rai. Ei reira katoa rai oki komakoma atu ei koe ki te Taote me e akairo oki tetai ka kitea mai.
Ko teia tetai au akairo putuputu e kitena mai ana no te oviri o te ngakau:
- Au taui’anga i roto toou tuatau titiko’anga, te putuputu e te akate’anga e te vai atura.
- Toto i roto i te tutae.
Noatu e, te vai ara tetai au tumu ke no teia, e mea puapinga rai e, kia akarakara ia koe e te Taote.
Te puapinga o teia i’oi’o’anga.
Penei e ka rauka i teia ravenga mama ua, i te akaora ia koe.
Ka tukuna ia atu tetai kou no teia I’oi’o’anga ki toou ngutuare. E rave viviki mai koe i taau tu’anga o teia I’oi’o’anga, me tae atu taau ko’u. Me kare koe e rave atu i taau tu’anga no teia I’oi’o’anga i roto i tetai ono(6) marama, kare e puapinga akaou o teia kou, e ka anoano koe i tetai ko’u ou.
Mama ua teia I’oi’o’anga i te rave.
- Rave mai i tetai manga para o toou tutae na roto i te ta’angaanga atu’anga i te rakau tei oronga ia no te reira mei roto mai i taau ko’u. Paraku atu I tetai manga para tutae e oti tauru atu i teia ki roto i te manga moina i roto i taau kou, i mua ake ka tauru atu ei koe i teia ki roto i te tikiro (kua oti takere i te tutaki’ia) no te tuku mai kia matou.
- Ko te au akamarama’anga no runga i te rave’anga mai i taau tu’anga, tei roto katoatoa i teia ko’u.
- Tauta atu i te tuku mai i teia i te tuatau rai i oti ei taau tuanga me kore i te ra i muri mai.
Te akairo no toou I’oi’o’anga
Ka tae atu te akairo no toou ai’oi’o’anga i roto i tetai toru epetoma mei te tuatau mai ka tuku mai ei koe i te ko’u.
Ka tukuna iatu tetai peapa no te akakite atu i toou akairo, e penei ka atoro atu toou Taote me kore Neti ia koe.
Me kare e tae atu te tuatua no toou akairo i roto i te toru epetoma, me ka tika, ringi atu i te numero tutakikore 0800 924 432 me kore imere atu ki te info@bowelscreening.health.nz
Te akairo e kare e maki
Me kare e akairo maki mei roto mai i toou i’oi’o’anga, kare e apinga ke atu e anoano’ia mei ia koe.Tera ua, e rave ua mai rai koe i taau tuanga me tae atu toou ko’u i teia rua mataiti ki mua.
Atoro viviki atu i toou Taote me kite koe i tetai tuke i roto i te aere’anga o toou tutae, te putuputu e te opara’anga mai i te reira ki vao. Atoro viviki katoa atu i toou Taote me kite koe i para toto i roto i toou tutae, e auraka e tiaki i te tuatau I’oi’o’anga tei akanoo’ia.
Me e akairoa maki tetai
Me e akairo tetai i roto i toou tutae, ka anoano’ia tetai akarakara’anga oonu atu ki roto i teia. I te maata’anga o te taime ka I’oi’o ia atu a roto i toou ngakau.
Inara, noatu e, e akairo maki tetai i kitea mai, kare e mei te mea e kua tu ’ia koe e te oviri o te ngakau.
Me ka inangaro koe i tetai au tuatua ke atu no runga i te akairo maki me kitea mai mei roto i toou I’oi’o’anga, atoro atu i te kupe TimeToBowelScreen.nz
Kare te I’oi’o’anga o te ngakau e tau no te katoatoa
Me kua akairo akatika koe i tetai ua atu o teia au pi’api’a, komakoma atu ki toou Taote, me kore, ringi atu i teia numero tutakikore 0800 924 432 Penei e, kare e tau te I’oi’o’anga o te ngakau kia koe.
- Te kite nei au i tetai akairo o te maki oviri o te ngakau i runga iaku – aravei viviki atu i toou Taote.
- E tai rai taime i I’oi’o atu ei au i toku ngakau no teia, i roto i teia rima mataiti i topa. Me ka tika, ringi mai ia matou kia rauka i te akanoonoo atu i tetai tuatau kia i’oi’o ia atu koe no teia au tuatau ki mua.
- Te runga au i te porokaramu o te bowel polyp me kore te cancer surveillance.
- Kua tu ia ana au e te oviri o te ngakau, me kore, te rapakau ia nei toku oviri o
te ngakau i teia tuatau. - Kua akaatea’ia toku ngakau mamaata.
- Kua tu ia au e te maki ulcerative Colitis me kore Crohn’s disease koia oki te akaeaea me kore tonatona o te ngakau e te puta toe.
Eaa te Oviri o te ngakau?
- E kapiki katoa ia ana e ko te oviri o te ngakau.
- Ko te ngakau tetai ngai e taviri ana te kopapa i te kai e aere nei ki roto i te kopu. Ko te au tuanga koia ko te ngakau rikiriki, te kopu, te ngakau mamaata e te puta toe.
- E akamata mai ana te oviri o te ngakau i te tupu me viviki pu’ua te tupu’anga o te tango akatupuanga o te ngakau.
- Ko te taime teia e pukupuku mai ei te tango akatupu’anga, e na roto i te roa’anga tuatau riro atu ei teia e oviri.
- Ka roa rai te tuatau i te tupu’anga o teia pukupuku oviri, ka toto’a atu ei ki tetai au ngai ke atu o te kopapa.
- Me putuputu te I’oi’o’anga’ia o tetai tangata noatu e kare aia e kite ana i te akairo o te oviri, ka kitea vave iatu te oviri rauka atu ei i te rapakau atu i mua ake ka pakari ei.