Breastfeeding and Working – Samoan version - HE2107

Reviewed
June 2019
This resource relates to the following topics:

This pamphlet sets out in Samoan the advantages of breastfeeding, explains how to manage breastfeeding at work, including how to express breastmilk, and offers several brief stories in which women describe how they managed breastfeeding after returning to work.

Download resource

Download PDF

Details

Reviewed
June 2019
Format
Pamphlet DLE
Type
PDF download
HE code
HE2107
Language
Samoan
Available languages

The full resource:

O lau faigaluega ma le fa‘asusuina o lau pepe

O le tauā o le fa‘asusuina o lau pepe ia te oe.

A fa‘apea o le a e toe foi e faigaluega – pe toe foi i ao‘aoga – pe a uma ona e fanau o le, fa‘asusuina pea o lau pepe ia te oe

E tauā tele mo lau pepe

  • Suāsusu o le tinā – e mana‘omia e lau pepe mai le taimi e fanau ai sei o‘o i le le matua ono masina.
  • Fa‘asusuina o le pepe i suāsusu ole tinā – E maua ai le soifua maloloina lelei o le pepe – e fa‘aititia ai le maua o le pepe i le fulū, mānava tigā, fa‘ama‘i ole fatafata vaivai, ma nisi fa‘ama‘i eseese.
  • Faasusuina o lau pepe – e fesoasoani i le faamafanafanaina o le lua mafutaga ma lau pepe e oo i le olaga atoa.

E tauā mo oe

  • O lou iloa o lo‘o e faia se galuega lelei mo lau pepe.
  • E sefe ai le taimi e tau tapena ai le paluina o se susu i le susu apa.
  • E sefe ai le tupe.
  • E fa‘aititia ai le maua o le tinā i se kānesa o le susu poo le kānesa o le ofaga o fua o fafine.
  • E fa‘aititia ai foi le maua o le tinā mai fa‘ama‘i e a‘afia ai le pui mānava pe a oo ina matua.

E tauā mo lau pule po‘o lau fale faigaluega

  • E fa‘aititia ai aso ete le faigaluega ai pe a ma‘i lau pepe.
  • Ete faigaluega fiafia pe a e iloa o lo‘o maua e lau pepe se amataga lelei mo lona olaga tau amata.
  • O le a ta‘ua lau fale faigaluega o se fale e fa‘atauāina ai pe fa‘amuamua ai fanau ma aiga.

E masani ona ta‘i ono i le valu vaiaso fa‘atoa suasua lelei lea o susu ole tinā. O le taimi foi lea ua tatau ona lelei le susu o lau pepe ia oe. A fa‘apea e mafai, aua le vave foi e faigaluega – suesue pe mafai ona e fo‘i atu e faigaluega faa part-time mo sina taimi po‘o le iai o seisi e te lua toalua i le faia o lau galuega (job sharing).

O auala e fesoasoani i le fa‘aauauina o le fa‘asusuina o lau pepe pe a e toe faigaluega

O auala e fesoasoani i le fa‘aauauina o le fa‘asusuina o lau pepe pe a e toe faigaluega

(Read a description of this image.)

E iai nisi tinā , a o e faigaluega e tu‘u o latou pepe e fa‘asusu i seisi tinā o lo‘o fa‘asusu foi sana pepe. E tauā le soifua maloloina lelei o tinā uma pe a fa‘asusu o latou pepe. A‘o le fa‘alavelave, e iai a‘afiaga o ituaiga mea fa‘apea. E mafai ona maua e le pepe fa‘ama‘i mai le suāsusu a lea tinā pei o le ma‘i ate fefete ma le HIV. A fa‘apea ua e mafaufau e faia lea tulaga, suesue lelei muamua mo nisi fa‘amatalaga i ofisa o lo‘o tauā i itulau mulimuli o lenei laupepa.

Ae ete lei toe foi e faigaluega

Talanoa i lau pule (Ave seisi ete lua toalua pe a e mana‘o i iai)

  • Fa‘amalamalama i lau pule le tauā po‘o le aogā o le fa‘asusuina o lau pepe ia oe.
  • Fa‘amalamalama i lau pule, a fa‘asusu lau pepe pe tatau ou suāsusu o mea ia e te mana‘omia ai lana fesoasoani:
    • se potu mamā
    • se nofoa lelei
    • ia e maua ni malologa se lua e ta‘i 20 minute.

    Ma afai o le a tatau ou suāsusu e mana‘omia foi:

    • se palaka (pe a fa‘apea o le a fa‘aaoga se pamu e alu i le uila)
    • se pusa aisa poo se pusa e tu‘u ai taga aisa e fa‘ama‘alili ai mea‘ai po‘o vai inu
    • se vai paipa e mafai ai ona fufulu ai masini po‘o le pamu e pamu ai le suāsusu.

A fa‘apea o lo‘o iai ni fa‘afitauli i totonu o lau fale faigaluega mafua mai i le fa‘asusuina o lau pepe, telefoni i le EEO Trust (09) 525 3023 pe su‘e i le interneti i le tuatusi lea: www.eeotrust.org.nz

A fa‘apea o le a fa‘asusuina lau pepe i ou oe lava suāsusu. (ua uma ona tatau i totonu o se fagu susu)

  • Ia e iloa muamua o lo‘o lelei le suasua o ou susu.
  • Amata ona tatau ou suāsusu i le 2 i le 3 vaiaso ae te lei foi i le galuega.
  • Fa‘amasani lau pepe i lou suāsusu tatau (ua uma ona tu‘u i se fagu susu).
  • Fa‘amasani ona fa‘asusu lau pepe e seisi tagata i lo o oe.
  • Taumafai e fa‘asusu pea lau pepe ia oe i taimi uma e te avanoa ai.
  • Taumafai e faatelē le sapalai o lou suāsusu tatau e teu i totonu o le fūlisa.

A faapea o le a taofi le faasusuina o lau pepe ia oe, taumafai ia taofia ae ete lei toe foi e faigaluega. E na o le mea ete lua tigaina ai ma lau pepe.

O le tatauina o lau suāsusu

O le teuina o lau suāsusu pe a uma ona tatau

  • Tatau ou suāsusu i totonu o se apa poo se fagu mamā.
  • Fa‘apusa aisa pe tu‘u i se fulīsa pe a uma ona tatau.
  • A fa‘apea e tatau ou suāsusu i le fale faigaluega, vave tuu le suāsusu i totonu o le pusa aisa po‘o se pusa fa‘ata‘atia, o loo iai ni aisa sei oo i le taimi ete alu ai i le fale.
  • Ia tusi le aso na tatau ai le suāsusu i luga o le fagu.
  • Fa‘ato‘a lemu le suāsusu ua to‘a ai le aisa.
  • E lelei le suāsusu mo le 24 itula pe a ‘aumai i fafo ma le pusa aisa.
  • Aua le toe fulīsaina le susu pe a uma ona fa‘ato‘a.

Aua le fa‘apunaina pe fa‘avevelaina le suāsusu i totonu o se microwave.

Fa‘atau pe haea mai se pamu e alu i le uila. E maua i se fale tala vai, poo se tagata e iai le poto fa‘apitoa i mataupu tau fa‘asusuina o pepe. E maua foi i le falema‘i.

A fa‘pea ua e iloa ua laititi le sapalai o ou suāsusu, fa‘atoaga ona fa‘asusu lau pepe ma tatau ese ou suāsusu.

Fa‘amamāina

  • Fufulu mamā pamu ma apa sa fa‘aaoga i se vai ua uma ona faapuna.
  • Ma a faapea e i lalo o le tolu masina le matua o lau pepe faamamā lelei pamu ma apa poo fagu uma sa fa‘aaogā i le:
    • fa‘apuna i totonu o se vai mo le 5 minute poo le
    • soka i totonu o se vailaau mo le tasi itula.

(E mafai foi ona fa‘amamāina nisi pamu i totonu o le microwave.)

Malia – na toe foi e faigaluega i le falema‘i ina ua 4 masina le matua o lana pepe.

Ae lei fanau mai Zoe sa ou fuafua oute toe foi e faigaluega pe a uma ona ou fanau, ae ua uma atu ua ta lelava. I le taimi nei, e 3 aso o le vaiaso oute faigaluegai ai i le falema‘i ma ave Zoe i le fale e va‘aia ai tamaiti. I le taimi muamua fa‘atoa ave ai Zoe sa telē lona ai. E fa‘alua i le aso ona fafaga ai i le apa susu fa‘apea ma le fa‘asusu ia te a‘u i le taimi o taumafataga o le aoauli. Ona o le suasua tele o o‘u susu, sa tatau ai ma ave i le fale mo Zoe. Sa iai lau manatu o le a ou toaga e tatau ou suāsusu ma ia pau na o le susu o le a fa‘asusu ai la‘u pepe. Sa ou vili i le Liki o le La Leche ma sa aumai ai le latou fesoasoani i le fa‘atelēina o le sapalai suāsusu auā le fa‘asusuina o Zoe i le aso atoa. O le taimi nei, ua toetiti atoa le tasi tausaga a Zoe, o lea lava oute alu e fa‘asusu i le aoauli. Ae ua na o le fa‘atasi i le aso. Ua le toe susu so‘o pei o aso muamua na amata ai.

E telē le aogā o le fa‘asusu o lau pepe ia oe po‘o le a lava le matua – taumafai e fa‘asusu pea lau tama ia oe se iloga lava ua musu a ia.

Dawn – nisi o taimi e fai ai ana galuega i le fale ma o nisi taimi e ave lana pepe i le fale faigaluega. Ua 10 vaiaso le matua o le pepe.

Sa ou toe foi e faigaluega ina ua uma ona ou fanau ia Solomon. E laki, ona o le ituaiga galuega lea oute faia, e mafai ona ave ai la‘u pepe. Oute fa‘amoea i totonu o le ato pepe i talane o la‘u tesi. E mafai ona ou fa‘asusuina i soo se taimi. E faigofie i le taimi lenei ona o lea e laititi ae a matua loa, ua su‘e loa seisi e va‘aia. I le masina ua te‘a sa lagona lava le tigā o o‘u matāsusu pe a fa‘asusu la‘u pepe. Na ou alu i le Palanikete ma sa latou fa‘asino mai ni auala e fa‘asusu ai la‘u pepe. Sa lē mau lelei i o‘u matāsusu, ao le taimi nei, ua lelei a le susu. Ua laki ai a‘u o le tagata lea ma te toalua i le fale lea matou te nonofo ai, e fiafia tele e kuka. O ia lea na te faia ma mea‘ai i le tele o po. E sau fo‘i la‘u tinā i aso To‘anai ma aso Sā fesoasoani mai ia te a‘u ona fa‘atoa maua ai lea o sau malologa.

A fa‘apea o fa‘asusu sau pepe, toaga e ai lelei ma inu le vai.

Rebecca – o le pa‘aga a Rebecca e igoa ia Joe. O ia lea e tausia le la pepe ua 5 masina le matua, pe a alu Rebecca i le aoga i le Tech.

O Joe e tausia ia Isaac pe a ou alu i o‘u vasega i le taeao. E muamua ona ou fa‘asusuina ia Isaac, ona tatau loa o‘u suāsusu auā e fa‘asusu ai Isaac e Joe pe a ou alu. Oute toe foi mai i le fale pe a afa le tasi. O le taimi lena ua fetaui lelei mo le toe fa‘asusuina o Isaac. O Joe e amata lana galuega i le 4 i le afiiafi. E laititi a se taimi matou te mafuta ai ona alu ai lea. Na ou iloa ma malamalama i le fa‘asusuina lelei o la‘u pepe mai lo‘u uso. Sa fa‘asusu foi lana ia foi fanau.

O le fa‘asusuina o le pepe i suāsusu o le tinā e fa‘agaioia i le lelei o le sapalai ma le mana‘o – o le fa‘atoaga ona fa‘asusu lau pepe o le fa‘ateleina lea o lau sapalai suāsusu.

Charlotte – E momoli mai e le tausitama le pepe a Charlotte e fa‘asusu ai i le fale faigaluega pe a ta le 12 i le aoauli.

Na ou toe foi e faigaluega ina ua 6 vaiaso le matua a Isabel. E sau le tausitama e aumai Isabel e fa‘asusu ia au i le taimi o taumafataga o le aoauli. A‘o isi taimi e fafaga i le apa susu. E tele ina ou fealualuai fafo atu ma le ofisa ae mautinoa lava oute toe foi mai i le ofisa i le 12. E alu le tausitama e tafao mo se afa itula ae ou fa‘asusuina loa Isabel. I le mānava o galuega fa‘apea ma aso Toana‘i ma aso Sā e fa‘atoaga ona ou fa‘asusuina ia Isabel. E le lava se taimi i le ofisa e tatau ai la‘u suāsusu. Mai le amataga sa lagona le mā ma le matamuli ona sa liki solo la‘u suāsusu. Semanū le iai o pepa e taofia ai le liki o le suāsusu. Sa ou tinoū lava e fa‘asusu la‘u pepe ia a‘u ona e lei faia e la‘u tinā ma ua toe salamō ai nei.

E le o se mea faigofie le tausiga o le fanau fa‘atasi ma le faia o isi galuega ma feau – o le fa‘asusuina o lau pepe o se taimi e maua ai foi sina malologa.

Luisa – toe foi e fai lona galuega kiligi ina ua 8 vaiaso le matua o lana tama. O Rohan o lo‘o va‘aia e le tinā o Luisa.

O le faigatā ia o le taimi na ou toe foi ai e faigaluega ona o le laititi o Rohan. Sa faimai le matou pule a fa‘apea e le vave ona ou toe foi e faigaluega e i‘u ona lusi la‘u galuega. Sa ou mana‘o lava e fa‘aauau pea le fa‘asusuina o la‘u tama ia te a‘u. A‘o le fa‘alavelave sa lē fiafia ai le matou pule. Sa i‘u ina ou alu i le toilet e tatau ai o‘u suāsusu. Sa tuu loa ina ua tau masalosalo le matou pule i le umi tele o taimi oute alu ai i le toilet. Sa fa‘apea loa ona fa‘asusu Rohan i le apa susu i le ao pe a ou alu oute faigaluega. A ou toe mafaufau i la aso – o se taimi faigatā – sa tatau ona vave faate‘a ma fafaga Rohan i le susu apa. Ona o le tigā o ou susu sa tatau mo sina taimi i le fale faigaluega e tau fa‘atea ai le tigā. O le taimi nei, o lea oute fa‘asusuina pea Rohan i le taeao ma le po. E faigofie foi le fa‘asusu o Rohan ia a‘u pe a ala i le po.

Po‘o le a le telē po‘o le laititi o le sapalai o ou suāsusu e sili le iai i lo‘o le leai.

Hinemoa – na toe foi e faigaluega ina ua 6 masina le matua o lana pepe. O lo‘o aoga nei lona tama i le kōhanga reo a tamaiti māori

O Ani e alu i le aoga mo tamaiti māori pe a ou alu oute faigaluega. E pisi lava le aso. Oute fa‘asusuina Ani i le taeao pe a ala mai ma toe fa‘asusu foi ae ma te lei o ese ma le fale. E fa‘alua ona tatau o‘u suāsusu i le fale faigaluega. (E umi o‘u malologa mo le ti a le taeao ma le afiiafi ae leai se malologa mo le taumafataga o le aoauli) Ona o le lē suasua lelei o o‘u susu i le amataga na ou vili loa i le falema‘i lea sa fanau ai Ani mo se latou fesoasoani. Na latou fa‘afeso‘otaia le tagata e iai le poto fa‘apitoa i mea tau fa‘asusuina o pepe. Sa telē le fesoasoani na maua mai ai. Sa ou haeaina le pamu e alu i le uila mai le fale tala vai. Na ou alu loa lea i le potu e fai ai fusiga, ave i fafo a‘u fagu ma tatau ai loa ou suāsusu. Ona o le leai o se pusa aisa i le ofisa sa tuu a‘u suāsusu i totonu o le ato aisa (chilly bin) sei o‘o i le taimi oute alu ai i le fale. Oute o‘o loa i le fale, tuu uma fagu i totonu o le pusa aisa ma fa‘asusu ai loa Ani ia a‘u. O le aso soso‘o, o le mea lava e tasi. E ave o‘u suāsusu ua uma ona utu i fagu susu e fafaga ai Ani i le aoga tamaiti laiti la e i iai. E tauā tele ia te a‘u le fafagaina o la‘u pepe i lo‘u lava suāsusu pe a o‘u le iai.

Fai se fa‘atai‘taiga muamua ae ete lei toe fo‘i e faigaluega. E lelei lea e mautinoa ai le gasolo lemū o lau polokalame pe a o‘o i le aso tonu e te amata ai.

Su‘e ni tagata e fesoasoani ia oe

Fesili i lou aiga ma uo mo le latou fesoasoani

  • Fai sa‘o i iai feau o lo‘o e mana‘omia ai se fesoasoani – ft. tapenaina o le fale, kukaina o se mea‘ai, faia o se fa‘atau, faia o se taga mea, le va‘aia o tamaiti matutua.
  • E mafai foi ona fesoasoani lau pa‘aga po‘o nisi tagata o lau aiga i le tausiga o lau pepe – ft. fa‘ataele, usuina o se pese, suiga o le napekini, faitau iai o se tusi.

A fia maua se fesoasoani i le fa‘asusuina o lau pepe pe a e toe foi e faigaluega

E iai ni ofisa e maua ai se fesoasoani ma ni fa‘amatalaga i mataupu nei:

  • fa‘afitauli i le fa‘asusuina o lau pepe
  • ao‘aoina o le tatauina o le suāsusu
  • pamu e tatau ai le susu
  • le fa‘apālenia o le fa‘asusuina o lau pepe ia oe fa‘atasi ma le fa‘asusuina i le susu apa
  • le fa‘aititia poo le taofia o le fa‘asusina o lau pepe ia oe.

Taga‘i i le tusi telefoni

  • Ofisa palanikete – e iai tagata o loo iai le poto faapitoa i le faasusuina o pepe.
  • La Leche League – tagata o loo iai le poto faapitoa i le faasusina o pepe ma le faia o ni polokalame i mataupu tau faasusuina o pepe.
  • O se ofisa maori poo se Ofisa Pasefika e patino latou tautua i le soifua maloloina o le fanau.
  • O lau fa‘atosaga po‘o seisi tagata sa va‘aia oe a o e ma‘i taga.
  • Ofisa po‘o se fa‘alapotopotoga mo matua.
  • O se tagata o lo‘o iai le poto faapitoa i mataupu tau i le fa‘asusuina o pepe. (o lana ia lava pisinisi)( e iai le totogi) – fa‘afeso‘ota‘i le fale failele i se falema‘i o loo latalata ane.
  • Well Child Telephone Advice Service – 0800 611 116.
  • Telefoni Palanikete – 24 itula, 7 aso, telefoni fua 0800 933 922.
  • O se uo po‘o sou tei ua toe foi e faigaluega ma sa manuia lana taumafaiga e fa‘aauau pea le fa‘asusuina o lana pepe i ona ia lava suāsusu.

A fa‘apea e le o aogā nei fesoasoani – toe sue se fesoasoani poo se fautuaga mai seisi tagata.

 

 

HE2107