Dengue fever - Tigikī - Niuean - HE2935

Reviewed
August 2025
This resource relates to the following topics:

Download resource

Download PDF

Details

Reviewed
August 2025
Updated
August 2025
Format
Leaflet A4
HE code
HE2935
Language
Vagahau Niue (Niuean)

The full resource:

Tau fakailoaaga he faahi malolō tino

Koe gagao tigikī (taha higoa ko e fiva tigikī) moua mai kaeke ka gagau he namu ne toka ai e tigikī a koe. Nakai fai namu pehē nai i Niu Silani, kakano koe moua ni a koe he moko gagao nai kehe falu a motu i fafo. Nakai fai vai tului ke puipui mai e tau tagata he gagao tigikī. Ko e puhala ni kua mitaki ko e lali ke puipui ke ua gagau he namu a koe ka fenoga atu ke he motu ne ha hā ki ai e gagao tigikī.

Tau puhala ka fakatotolo ai e gagao ia

‘To moua he tagata e gagao tigikī kaeke kua gagau he namu ne ha hā i ai e moko gagao ia ia. Nakai maeke e gagao tigikī ke fakapikitia atu falu tagata ke tuga e fulū.

Tau fakamailoga

To kitia e tau fakamailoga ke he gagao tigikī ke he vahāloto he fā ke he fitu e aho he mole mai e gagau he namu e tagata.

Tau fakamailoga fa kitia tumau:

  • mafiti ke moue e fiva tokoluga
  • mamahi lahi e ulu (mua atu ki tua he tau pū mata)
  • mamahi e tau tutaki polohui mo e tau masolo
  • lolelole lahi e tino
  • hāhālua/kōkō
  • patapata kula e tau lima mo e tau hui; magiho e kakano mo e mafulefule e kili.

To galo kehe e tau fakamailoga nai ke he vahāloto he ua ke he fitu e aho.

Kaeke kua kitia e tau fakamailoga nai he mole e fano fenoga haau, kumi fakamafiti atu ke he ekekafo magafaoa po ke vilo atu e Healthline he numela 0800 611 116. Huhū atu ka manako ke moua taha tagata fakahokohoko he Vagahau Niue.

Tigikī hagahaga kelea lahi

Falu a magaaho ko e gagao tigikī kua holo ki mua e kelea ti moua mai ai e tigikī kua hagahaga kelea lahi (taha higoa ko e dengue haemorrhagic fever), mo e to maeke ke haofia e moui tagata.

Tau tagata ne fai fakamailoga ke he tigikī hagahaga kelea nai to taatu a lautolu ke he fale gagao ha ko e mena maeke e moui ke haofia he gagao nai.

Tau tagata ne kua molea e lagataha he moua e gagao tigikī ko lautolu ia ne liga mukamuka ke moua e tigikī hagahaga kelea nai.

Hanai falu a fakamailoga he tigikī hagahaga kelea nai:

  • mamahi lahi e manava
  • kōkō tumau
  • toto e ihu po ke tau meamea
  • kōkō toto
  • hakehake lahi e fafagu
  • loelole e tino
  • nakai maeke ke nofo taha.

Tului

Nakai fai tului ke lata mo e gagao tigikī, ka e maeke ia koe ke fakamatulutulu hifo e tau fakamailoga tuga e:

  • inu fakalahi e tau vai
  • lali ke moua e okioki
  • inu e tau tegavai tuga e paracetamol ke tukutukuhifo e mamahi he tino
  • kaeke kua fai tegavai foki a koe kua inu, tutala atu kia lautolu he faahi malolō tino to inu e koe falu a tegavai foki.

Kaeke ka moua a koe he gagao tigikī, ua inu e tegavai aspirin, ibuprofen po ke falu a tegavai tuga e nonsteroidal anti-inflammatory (NSAIDS). 


Puhala Puipui

Ko e puipuiaga kua mitaki lahi ke lali ke ua gagau he namu kaeke ko koe he tau motu kehe.

Kia lautolu e tau tagata o fenoga, nakai fai tegavai po ke vai huki ke puipui mai he gagao tigikī.

 

Tau puipuiaga ke ua gagau he namu kaeke ko koe i fafo:

  • fakaaoga e pamu puipui moko. Mitaki lahi e pamu DEET ke puipui atu ke he namu ne toka ai e gagao tigikī mo e falu a gagao foki. Hanai e tau fakataitaiaga 20% ke he 50% ma e tau tagata motua mo e 20% ke he 30% ma e tau fanau ikiiki. Muitua ke he tau fakamaamaaga kua tohia to fakaaoga e pamu puipui moko, mua atu kaeke ka fakaaoga ma e tau fanau ikiiki, mo e tutala atu ke he ekekafo po ke tagata tala vai ka manako ke moua falu hatakiaga foki.
  • kaeke kua fitā he fakaaoga e sunscreen, pamu atu e pamu puipui moko ke he tau vala kakano ia.
  • fakaaoga e taenamu kaeke kua nonofo he fale lā.
  • fakamamao mai mo e tau matakavi ne loga lahi e tau namu, tuga e tau matakavi ne lahi e puke vai.
  • tui e pulou mo e tevae (ai mitaki e tau senetolo).
  • loga lahi e tau namu fa kitia he tau magaaho pogipogi mo e magaaho tupou lā, ko e mena ia mataala tumau he tau magaaaho nā.

Tau puipuiaga ke ua gagau he namu kaeke ko koe i loto he fale, kua lata ke:

  • puipui aki e tau pa namu e tau gutuhala mo e tau pū hio. 
  • tuku e tau puipui moko ne fakaaoga he hila, po ke tau fainamu. 
  • pamu aki e vai permethrin insecticide e tau mena tui (fakatau mai e tau vai nai he fale koloa Travel Medicine Clinics). 
  • fakaaoga e ie taenamu he pō. Pamu aki foki e permethrin ka manako.
  • fakaaoga e lakau air condition kaeke kua fai he loto kaina. Mitaki lahi e lakau nai ke taofi e tau namu ua hohoko ki loto he fale.

Ke moua falu a fakailoaaga foki

Falu a hatakiaga ke he tau gagao ka moua ha ko e namu, pihia ka fenoga atu ke he tau motu kehe, kumi atu ke he kupega hila: safetravel.govt.nz

Ke moua falu a fakailoaaga foki hagaao ke he gagao tigikī mo e tau puhala ke leveki atu kaeke kua tuku fenoga ke he tau motu kehe, kumi atu ke he kupega hila: info.health.nz/dengue-fever

Ke moua falu a hatakiaga ke he tau malolō tino, vilo atu e Healthline he numela nakai fai totogi 0800 611 116, po ke matūtaki atu ke he ekekafo haau po ke faahi malolō tino.

Product Limitation