Immunise Your Child on Time – Samoan version - HE1532

Reviewed
June 2020
This resource relates to the following topics:

Information in Sāmoan on child immunisation – how vaccinations immunise and protect your child from serious diseases throughout life – both during childhood and as an adult.

Download resource

Download PDF

Limited stock

Allow up to 3 weeks for delivery.
We’ll let you know if there are any problems.

Details

Reviewed
June 2020
Updated
June 2020
Format
Leaflet A4
Type
PDF download
HE code
HE1532
Language
Samoan

The full resource:

March 2023: Printed copies are temporarily unavailable while we update resources regarding changes to the meningococcal vaccine. Please see National Immunisation Schedule for updated information. We apologise for the inconvenience.

Ia faia tui puipuia a lau fanau i taimi fa‘atulagaina

O le puipuiga sili lea mo latou

Afai o oe o se matua po‘o se tasi o lo‘o vaaia le fanau, o tusitusiga nei mo oe.

E fa‘amatala ma fautua atu tausaga e tatau ona faia ai tui puipuia a lau pepe.

O pepe ma tamaiti laiti o lo‘o sili ona puipuia latou pe afai e fa‘ataunu‘u nei tui puipuia i le taimi ua fa‘atulaga ai.

Puipui lau fanau ma lou aiga

O le tui puipuia o le auala sili lea e puipui ai lou aiga i fa‘ama‘i ogaoga e sefulutolu (13). E leai se totogi i totonu o Niu Sila mo pepe ma alo ma fanau seia o‘o atu i le lona sefulu valu tausaga.*

O le tui puipuia e fesoasoani tele lea i alo ma fanau ina ia mafai e le tino o le tamaititi ona tete‘e fa‘ama‘i. Ua fa‘asaoina le miliona o tagata i le lalolagi i tausaga ta‘itasi.

* Ua fa‘atupeina le tuipuipui po‘o le tuifa‘agata ole HPV mo i latou uma ua 9-26 tausaga le matutua; ole tuipuipui ole MMR ua fa‘atupeina mo pepe fou uma fa‘ato‘ā fananau e amata mai ile aso 1 Ianuari 1969.

Aisea e tatau ai ona fai le tui puipuia?

O pepe ma tamaiti laiti ua tatau ona faia tui puipuia e puipui ai latou mai fa‘ama‘i eseese.

E masani lava ona fananau mai pepe ma ni nai vaega e puipuia ai lava i latou mai fa‘ama‘i. O pepe e susu i o latou tina e latou te maua nisi vaifa‘alanu fa‘aopoopo mai le suasusu o o latou tina. O lenei vaega puipui e na o sina taimi pu‘upu‘u e aogā ai, ma e lē mafai ona puipuia ai lau pepe mai fa‘ama‘i uma.

E tāua le faia o le tui puipuia a lau pepe po‘o fanau laiti i le taimi ua fautuaina ina ia puipuia lelei latou mai so‘o se fa‘ama‘i.

O le taga‘i i fa‘amaumauga o tui puipuia

Ia amata le tui puipuia a lau pepe i lona ono vaiaso ina ia puipuia ai mai fa‘ama‘i.

O le Fa‘asologa mo Tui Puipuia i le Atunu‘u Aoao o se polokalame o lo‘o fautuaina ai taimi e tatau ona faia ai tui puipuia. O lo‘o fa‘aalia ai fo‘i vaitaimi e tatau ona faia ai tui puipuia mo alo ma fanau ina ia puipui ai lo latou soifua.

E tāua tele le faia o tui puipuia uma a lou alo.

Taga‘i lelei i le Fa‘asologa mo Tui Puipuia i le Atunu‘u Aoao i le itulau o soso‘o mai. E tāua lou faia o tui puipuia a lau fanau i le taimi fautuaina ina ia puipuia lelei ai latou, ae afai e tuai ona fai e mafai lava ona iai se fuafuaga ina ia fa‘ataunu‘u tui puipuia ua misi. (Fa‘autagia mai : E tatau ona amata le tui puipuia o le rotavirus ae le‘i 15 vaiaso le matua o lau pepe.) Afai ua e silafia e le‘i faia le tui puipuia o lau tama ia saunoa sa‘o i lau foma‘i po‘o le tausi soifua fa‘aleaiga.

O le foma‘i po‘o le tausi soifua o le a latou fa‘amaumau taimi o lo‘o faia ai tui puipuia a lau fanau i le Lesitala o le Tui Puipuia i le Atunu‘u Aoao (National Immunisation Register - NIR) – (taga‘i i le itulau 10 mo nisi fa‘amatalaga e uiga i le NIR).

O tui puipuia o lo‘o tusitusia fa‘amaumau fo‘i i le Pepa Fa‘amaonia o Tui Puipuia (Immunisation Certificate) i totonu o le tusi o le soifua maloloina a lou alo (Well Child Tamariki Ora My Health Book). Manatua ia e avea le Well Child Tamariki Ora My Health Book i so‘o se taimi e te va‘aia ai le foma‘i po‘o le tausi soifua pe a o‘o atu lou alo mo le tui puipuia. E tatau ona e fa‘aalia le Pepa Fa‘amaonia o Tui Puipuia o lo‘o fa‘amaumau ai taimi na faia ai tui puipuia a lou alo pe a amata i se nofoaga e va‘aia ai tamaiti, se a‘oga fa‘ata‘ita‘i po‘o le a‘oga tulagalua.

O le faia o le tui puipuia e tu‘u lava i lou faitalia. Fa‘amolemole talanoa lelei i lau foma‘i po‘o le tausi soifua pe a iai ni au fesili.

Le Fa‘asologa mo Tui Puipuia i le Atunu‘u Aoao

 

Fa‘ama‘i e tatau ona puipui mai ai  Vaila‘au puipuia
Tausaga: Ma‘itaga

‘Ona + lipi + take vivini (pertussis)

Boostrix®

Fulū

Eseese ituaiga.

Tausaga: 6 Vaiaso

Rotavirus (tatau ona amata le inumaga muamua a‘o le‘i amata le 15 vaiaso)

Rotarix® (e inu)

Lipi + ‘ona + tale vivini (pertussis) + pipili + atefefete B + Haemophilus influenzae type b (Hib)

Infanrix® hexa

Fa‘ama‘i o le pneumococcal

Synflorix®

Tausaga: 3 Masina
Rotavirus (tatau ona amata le inumaga lona lua a‘o le‘i amata le 25 vaiaso)

Rotarix® (e inu)

Lipi + ‘ona + tale vivini (pertussis) + pipili + atefefete B + Haemophilus influenzae type b (Hib)

Infanrix® hexa

Tausaga: 5 Masina
Lipi + ‘ona + tale vivini (pertussis) + pipili + atefefete B + Haemophilus influenzae type b (Hib)

Infanrix® hexa

Fa‘ama‘i o le pneumococcal

Synflorix®

Tausaga: 12 Masina
Misela + mami + rupela

Priorix®

Fa‘ama‘i o le pneumococcal

Synflorix®

Tausaga: 15 Masina
Haemophilus influenzae type b (Hib)

Hiberix®

Misela + mami + rupela

Priorix®

Tanesusu (varicella)

Varivax®
Tausaga: 4 Tausaga
Lipi + ‘ona + tale vivini (pertussis) + pipili

Infanrix® IPV

Tausaga: 11 & 12 Tausaga
‘Ona + lipi + tale vivini (pertussis)

Boostrix®

Human papillomavirus (HPV)

Gardasil®9

(fa‘a 2 ona inu, i totonu
o le 6 masina)

 

O ā fa‘ama‘i matuia e puipuia mai ai e le tui puipuia?

Tanesusu (varicella) o se vairusi e masani ona lē matuā malosi, ae mafai lava ona i‘u atu i ni āuga matuiā e pei o le niumonia, ma fa‘afitauli i fatuga‘o, le fatu, so‘oga o ponaivi po‘o neura o le tino.

Lipi o se fa‘ama‘i o le fa‘ai. E faigata ona mānava pe folo se mea. O le lipi e a‘afia ai fo‘i uaua o le tino, maso ma le fatu.

Haemophilus influenzae type b (Hib) e mafua i le meningitis (fa‘ama‘i o le fai‘ai – fiva fai‘ai) ma le epiglottitis (fula le fai‘ai ma ua punitia ai le mānava). E mafai fo‘i ona maua ai i le niumonia ma afaina ai so‘oga o ponaivi ma a‘afia ai le pa‘u o le tino.

Atefefete B (Hepatitis B) e osofa‘ia ma afaina ai le ate. E mafai ona e lagonaina le lē malosi ma le lēlavā ma e samasama ai lou tino.

Human papillomavirus (HPV) e mafai ona afaina ai le itu sa ma isi ituaiga kanesa. O se siama po‘o se vairusi e toetoe lava afaina ai tagata matutua uma o Niu Sila i so‘o se taimi. E mafai fo‘i ona tupu ai lafetoga i le itutinosa.

Misela e sosolo ai le lālāvevela, e tafe ai le isu, tale ma tiga le tino ma tagi ai mata. E mafai fo‘i ona afaina i le niumonia, fa‘ama‘i taliga, ma le fiva fai‘ai.

Mami e fulafula ai foliga e aofia atoa ma mata ma le isu ma autafa i lalo ifo ole alafau e fiva ma tiga ai fo‘i le ulu. E mafai fo‘i e le mami ona fulafula ai le fai‘ai ma afaina ai le fa‘alogo.

Pneumococcal disease (fa‘ama‘i o le pneumococcal) e mafai ona maua ai le niumonia, le fiva fai‘ai ma ‘ona ai fo‘i le toto. E mafai fo‘i ona afaina ai ma tau poloka ai le sologa lelei o le mānava fa‘apea fo‘i fa‘ama‘i taliga.

Pipili (poliomyelitis) e mafai ona lagonaina ai le pē o le tino ma faigata ona mānava.

Rotavirus e lagona ai le fia pua‘i ma le manava tatā. E mafai ona afaina tele ai i le leai o se vai i le tino ma e maliu ai ai lava i nisi taimi. O pepe laiti e mauagofie ai.

Rupela e lagona ai le lē malosi ma sosolo ai ma le lālāvevela ma tiga ai so‘oga o ponaivi. E matuiā tele mo se tina ma‘itaga pe a maua i le rupela i le pōpō fou o lana ma‘itaga. O mafai ona fanau mai lana pepe ma ni fa‘afitauli tugā e pei o le tutuli, tauaso, ma‘i fatu fa‘apea fo‘i le afaina o le fai‘ai.

‘Ona e afaina ai maso ma malō ai le tino ma faigata ai na mānava pe folo se mea.

Tale vivini (pertussis) e afaina ai le āla ea, ma fa‘atupu ai le tale ma le fia pua‘i. E mafai fo‘i ona afaina tumau ai le māmā, ma i‘u ai ina puni le mānava a le pepe. E afaina tele ai pepe laiti.

Puipuiga fa‘aopoopo

E mafai na fa‘aopoopo tui puipuia mo nisi o pepe ma fanau laiti pe afai e telē lava se ono afaina o i latou i ni fa‘ama‘i.

E mafai na outou talatalanoa ma lau foma‘i ma lau tausi soifua i lena itu.

Āuga

E masani lava ona iai ni āuga itiiti i pepe ma fanauiti pe a mae‘a ona faia tui puipuia. O āuga nei e ono o‘o atu lava i le 2 aso o iai. E mafai ona lagonaina le:

  • vaivai o le tino po‘o le fia tagi
  • fiva itiiti
  • o se patu la‘ititi i le itutino sa fai ai le tui.

O le tui o le rotavirus vaccine e afaina ai nisi o pepe e mafai ona lagonaina le fia pua‘i ma le tatā o le manava mo se vaiaso atoa.

O le ā le mea e tatau ona e faia pe a tupu nei āuga i lou alo?

  • Aua le milia le itutino na faia ai tui puipuia ina ne‘i afaina tele ai lona tino.
  • Ia fa‘alusi ofu o le fanau ina ia aua ne‘i vevela tele.
  • Ia fa‘ainu lelei lou alo i le vaiauli po‘o le suasusu o le tina.
  • Ia fa‘anoi muamua i le foma‘i po‘o le tausi soifua pe mafai na fa‘ainu lou alo i vaitui (paracetamol poo ibuprofen) mo tamaiti.

A ē taga‘i atu e le‘o malosi lou alo ina ua mae‘a na fai le tui puipuia, talanoa i lau foma‘i po‘o se tausi soifua i le numera e leai se totogi 0800 611 116 i so‘o se taimi o le ao po‘o le po.

Lesitala o le Tui Puipuia i le Atunu‘u (NIR)

O le NIR o lo‘o iai uma fa‘amatalaga mo tui puipuia mo alo ma fanau i Niu Sila.

So‘o se taimi e faia ai se tui puipuia a lou alo e tusia lelei e le foma‘i po‘o le tausi soifua i le NIR.

E fesoasoani tele lea ina ia sa‘o lelei le tui puipuia i le taimi sa‘o mo lou alo. E lafo atu se tusi e fa‘amanatu atu ai le aso e tatau ona faia ai le tui puipuia.

Ae le‘i fanau lau pepe o le a talanoa atu lau foma‘i po‘o lau fa‘atōsaga e uiga i le NIR ma tui puipuia.

O ā mea o lo‘o iai i le NIR?

O fa‘amaumauga nei a le NIR mo lou alo:

  • lona suafa, o le tuatusi, aso na fanau ai, po‘o se teine po‘o se tama ma atunu‘u e sau ai
  • lana numera ua tu‘uina mai e le falema‘i (National Health Index po‘o le NHI)
  • le foma‘i fa‘aleaiga, tausi soifua ma le vaega o lo‘o faia le polokalame mo tamaiti (Well Child Tamariki Ora)
  • le pulega o falema‘i (DHB)
  • tui puipuia ua uma ona fai
  • lau numera ma tuatusi.

O le NIR e tusitusia ai fo‘i pe a e lē mana‘o e faia le tui puipuia a lou alo.

O ai e mafai ona taga‘i i le NIR?

Na‘o ē ua fa‘atagaina ma va‘aia galuega fa‘alesoifua maloloina e mafai ona taga‘i i le NIR a lou alo.

O nei fa‘amatalaga ina ia fa‘amautinoa ai ua faia tui puipuia e leai se totogi a lou alo.

E mafai ona e fesiligia lau foma‘i po‘o le tausi soifua mo se kopi o ni fa‘amatalaga o lo‘o fa‘amaumau i le NIR i so‘o se taimi e uiga i lou alo.

O lou lē mana‘o e fa‘amaumau fa‘amatalaga e uiga i tui puipuia a lou alo i le NIR

A e lē mana‘o e fa‘amaumau tui puipuia a lau tama i le NIR e mafai ona e fa‘atumu le pepa e ta‘ua o le ‘opt-off‘. Fesili i lau foma‘i po‘o lau tausi soifua mo lea pepa.

E mafai lava ona faia tui puipuia leai se totogi a lou alo se‘ia o‘o i le 18 tausaga, e tusa lava pe afai e te lē mana‘o e fa‘amaumauina fa‘amatalaga i le NIR. O le a iai pea i le NIR le suafa o lou alo, o le aso fanau, o le numera o le NHI ma le pulega a falema‘i i lou itumalo.

Mo nisi fa‘amatalaga e uiga i tui puipuia

 

  • Talanoa i lau foma‘i po‘o le tausi soifua.
  • Faitau lelei le vaega o le tusi o le soifua maloloina o lou alo o lo‘o ta‘ua ai tui puipuia (Well Child Tamariki Ora My Health Book).
  • Vili le Healthline 24/7 i le 0800 611 116 pe vili le 0800 IMMUNE (466 863) 9.00am i le 4.30pm, Aso Gafua-Aso Faraile.
  • Taga‘i i le upega o feso‘ota‘iga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina e uiga i tui puipuia i le www.health.govt.nz/immunisation

     

    Code: HE1532