Keeping Well with Diabetes - Samoan version

Reviewed
June 2019
This resource relates to the following topics:

Guidelines in Sāmoan for managing late-onset diabetes. Includes information about getting checked, hypoglycemia (hypo), hyperglycemia, blood sugar, diabetes testing and insulin.

Download resource

Download PDF

Details

Reviewed
June 2019
Format
Booklet A5
Type
PDF download
HE code
HE1156
Language
Samoan

The full resource:

Ia faatumauina le soifua mālōlōina a‘o maua i‘le ma‘i suka

O le tusi lenei mo tagata e maua i le ma‘i suka pe a oo ina tagata mātutua

O le taunapa e vaava‘aia tausia lo‘u ma‘i suka o le a fesoasoani ai ia te a‘u ina ia tumau lo‘u mālosi mālōlōina.

O le a le ma‘i suka?

O le ma‘i suka o le tulaga ua tele naunau ai le suka i totonu o lou toto.

O nisi tagata mātutua atonu ua amatamata ona tupu ai o le ma‘i suka, atonu ua leai ni uiga o āuga faailoa.

O isi atonu e:

  • lagona tele le fia inu
  • fia alu soo o le fe‘au vai
  • lagona tele le lē lavā
  • faanenefu le va‘ai
  • afāina pīsia le fe‘au vai, afāina pīsia le pa‘u o le tino
  • faatuai ona pē ma ui lelei ni ma‘i.

O tagata ua māsalomia ua maua i le ma‘i suka, ua tatau ona va‘ai o a latou fōma‘i poo le tausi ma‘i.

Afai o le a lē togafitia le ma‘i suka, e mafai ona sōsō atu i le faaleagaina ai o le fatu, fofoga o mata, vae, fatuga‘o ma isi vaega o le tino.

O ai o le a i se tulaga faalētonu?

O tagata e:

  • sili atu le mamafa o le tino
  • itiiti le faia o faamālosi tino
  • i ai ma‘i suka o le aiga
  • sili atu na i lo le 40 o tausaga o le soifua
  • i tagata-a-nuu o Maori ma Atu Motu o le Pasefika.

E faapea fo‘i ma tama‘ita‘i sa maua i le:

  • ma‘i suka a‘o mamafa i le ma‘itaga o tinā
  • lāpopo‘a o tamaiti pepe.

O le pūlea tausia o le ma‘i suka

E leai se togafiti aogā e faamāui ai le ma‘i suka. Ae e i ai mea e mafai ona e faia ina ia e soifua lelei mālōlōina.

O lau fōma‘i poo le tausi ma‘i o ma‘i suka, o le a ia a‘oa‘oina atu ia te ‘oe le faatonutonuina o lou toto suka i le fua mālōlōina talafeagai, ma le faatumauina pea o lou soifua mālōlōina.

O le pūlea tausia o lou ma‘i suka, o lona uiga o le a:

  • e tausami i mea taumafa lelei mo le soifua mālōlōina atoa ma le faia o faamālosi tino faalausosoo, poo le
  • tausami o mea taumafa lelei mo le soifua mālōlōina, faia faalausosoo o faamālosi tino, ma le inu o fuāla‘au, poo le
  • tausami o mea taumafa lelei mo le soifua mālōlōina, faia faalausosoo o faamālosi tino, ma le faia o tui i le insulin (o le insulin e fesoasoani i le ave ese mai o le suka mai i le toto), poo le
  • tausami o mea taumafa lelei mo le soifua mālōlōina, faia faalausosoo o faamālosi tino, faia o tui i le insulin ma le inu o fuāla‘au.

O le taumafa faale-soifua mālōlōina

O le tausami o mea taumafa e sa‘o ma agatonu lelei o le a fesoasoani e faatumauina ai toto suka i tulaga faatonutonu e talafeagai.

E leai se tulaga e te tau saunia ai fua ni taumafataga faapitoa – o mea taumafa e talafeagai ma ‘oe, ua talafeagai fo‘i mo lou ‘auaiga.

E lelei ona e taumafa i taimi tutusa faalausosoo i aso ta‘itasi. Taga‘i mātaulia ia ‘aua ne i i ai ni mea lololo ma suka. O le tele o nei vaega o le a leaga mo ‘oe.

O lau tagata tofia (dietitian), fōma‘i poo le tausi ma‘i e mafai ona fesoasoani ia te ‘oe mo le faia o se taupulega fuafua mo au mea taumafa. O le a latou ta‘u atu ia te ‘oe PE FIA le tele o mea taumafa e mafai ona e tausamiina, ma PE FAAFIA.

O le a fāutuaina atu fo‘i tulaga e uiga i le ‘ava o‘ona.

Ia talileleia nei mea taumafa

Diagram of a plate, showing the ideal proportions of the food groups: 1/2 plate vegetables, 1/4 plate meat and 1/4 plate bread, potatoes, rice or pasta.

Ia e tausami tele ina ia faamalieina lou mana‘o i:

  • fuāla‘au ‘aina e pei o broccoli, pi uumi lanu mea mata, kapisi, pi, leeks, spinach, lau talo, puha, lettuce, kapisi vai
  • fuāla‘au ‘aina mata e pei o, tamato, celery, kukama, aniani saina, mushrooms
  • fuāla‘au ‘aina e i ai a‘a e pei o, kalote, latisi, beetroot, swede
  • maukeni, zucchinis, peppers, asparagus, melo, kamo kamo.

Ia tausami nisi o mea taumafa nei i taumafataga ta‘itasi, e pei o:

  • pasta, falaoa, cereal e itiiti le suka, alaisa, noodles, polesi, chapati, crispbread, muffin, sikoni, umala, pateta, saga, fa‘i mata e saka, ‘ulu, talo, manioka, parsnip, ufi
  • fuāla‘au ‘aina mata e pei o, fuāla‘au mata, poo fuāla‘au ua saka faavela, poo ua tuu ‘apa ae leai se suka.

Tausami se vaega la‘itiiti o taumafa e i ai le protein e faa-tasi pe faa-lua i le aso, e pei o:

  • fasi-povi ua sesele ese mea lololo, moa ua fofo‘e ese le pa‘u, i‘a, fuāmoa, pi ua faamatala, fatu (lentils), baked beans, salati fatu pi.

Tausami mea taumafa e itiiti le lololo ua saunia mai i le susu povi, e faa-tasi pe faa-lua i le aso, e pei o:

  • susu povi e itiiti le lololo e pei o trim milk poo susu povi ua faaopoopo i ai le calcium, poo le susu e ta‘ua o le soya milk
  • yoghurt (e lē suamalie)
  • sisi e ta‘ua o le cottage cheese, ma isi sisi e itiiti le lololo.

Ia faaeteete i le suka ma mea lololo

  • ia faaaogā tau lava o se vaega itiiti o le margarine, avoka, pata pinati, suāuu e kuka ai mea taumafa, fatu poo nuts (ua faapa‘u faavela).

Ia taumamao ese mai i mea taumafa e tele ai le suka, e pei o:

  • le faaaogā o mea ‘ai uma e i ai le suka, siamu, honey, lole, sukalati, muesli bars, fuāla‘au faasuka, asikulimi, keke, pulini, masi-keke, mea-inu suamalie ma sua faasuka o fuāla‘au.

Ia taumamao ese mai ma mea taumafa lololo, e pei o:

  • mea taumafa falai i suāuu poo le ga‘o, e pei o, fuāmoa falai, puaa fā‘asu (bacon) falai, i‘a ma pateta falai (fish and chips), o mea taumafa faatau e ave i le fale ua faavela i suāuu
  • isi mea taumafa lololo e pei o, pata, a‘ano o manu ua i ai mea lololo, bacon ua i ai mea lololo, sosisi, saveloys, pastries, pe‘epe‘e, croissants, kaleve, mayonnaise, ga‘o usi usi, ga‘o, kremelta.

Taumafai e kuka i le ausa vevela, saka poo le kuka i le microwave o mea taumafa.

Afai e kuka faa-sitiū a‘ano o manu, tuu i se taimi ina ia faamaalili, ona sali ese lea o le ga‘o to‘a a‘o le i asuina atu e taumafa.

Faamalosi tino faalausosoo

O faamālosi tino faalausosoo e fesoasoani i le faapa‘ū itiiti o le toto suka.

E mafai ai fo‘i ona e maua i le lagona lelei o le tino ma lelei lau moe.

Talanoa i ni taupulega mo au faamālosi tino ma lau fōma‘i AE E LE I amataina ona faia o au faamālosi tino.

O le savali, o se ‘auala lelei lea mo le faamālosi tino. E faapea fo‘i ma le ‘a‘au, alu i le pasika vili vae poo le mo‘emo‘e.

Amata i le faia o faamālosi tino tau o ni na i minute i aso ta‘itasi. Ona faasolosolo atu ai lava lea i le 30 minute o faamālosi tino ta‘i faa-fa i le vaiaso.

Afai o faia ni ou tui (insulin), ave ni au glucose pe afai e te alu i faamālosi tino, ina ne i te‘i ua pa‘ū lou toto suka.

Afai o e inu fuāla‘au, va‘ai lau fōma‘i poo le tausi ma‘i ina ia e mautinoa pe e tatau ona ave ni au glucose pe afai e te faamālosi tino.

Taumafai e faaauau pea lou gāoioi i ni galuega e i ai le faiga o se to‘agāla‘au, ta‘alo i bowls, sasa faamamā o le mutia, siva, kilikiti, savavali ma lou aiga, fāgota.

Ia su‘esu‘eina soo ou vae, pe tusa e faa-tasi i le vaiaso

O le ma‘i suka e mafai ona faasosoo atu ai i ni faafitauli o vae.

Ia su‘esu‘e ou vae, alofivae ma le va o tamatama‘i vae. Va‘ai lau fōma‘i, tausi ma‘i poo le podiatrist (tagata e togafitia vae), pe afai ua e iloa ni uiga e lē māsani a‘i, e pei la o mea nei:

  • mūmū, poo soo se isi suiga o le lanu (e pei o le lanu o le moli)
  • māvaevae o le pa‘u
  • fulafula
  • faapepē.

Tausiina o ou vae.

Ia ta‘oti ma faapupuu atigi lima ma faalamolemole lelei. ‘Aua e te fealua‘i e leai ni seevae. Faaaogā seevae e lē tiga ai vae ma e lē fufusi. Ia uu ou vae i tami uma ma ia faaeteete mai ou vae mai le vaivevela.

Pe afai ua e iloa ni uiga e pei o mea patupatu ua tutupu i le aano o le vae, o māvetevete i tuāvae o le alofivae, o atigavae ua māfiafia, o vae ua afāina i le palagia, ua tatau loa ona faafesoota‘i le foma‘i faapitoa o vae (podiatrist).

Faafesoota‘i le foma‘i poo le tausi ma‘i mo le su‘esu‘eina o ou vae i taimi uma.

O le mamafa o le tino e mālōlōina

O tagata ua maua i le ma‘i suka ua tatau ona tumau le mamafa o le tino i le tulaga mālōlōina, ina ia fesoasoani i le tāofiofiina o le ma‘i suka. O le a ta‘u atu e lau fōma‘i, tausi ma‘i poo le tagata tofia i le fuafuaina o mea taumafa (dietitian) poo le ā le mamafa e lelei mo lou tino.

O faamālosi tino e faia faalausosoo ma le tausami i mea taumafa e aogā lelei mo le soifua mālōlōina o le a fesoasoani e faatumauina ai le mamafa e talafeagai mālōlōina.

O Fua o le suka i le toto

O le taofia lelei o le fua paleni o le suka i le toto, ua tāua mo le faatumauina o le soifua mālōlōina.

O le a a‘oa‘o atu ia te ‘oe e lau fōma‘i poo le tausi ma‘i le su‘esu‘eina o le fua o le suka i lou toto. O le fua mālōlōina o le suka i le toto e i le va o le 4–8 mmol/L.

“Hypo” – Suka maualalo i le toto (hypoglycaemia)

O le suka i le toto e mafai i isi taimi ona pa‘ū i le fua maualalo (e pei o le maualalo i le 4) i tagata o loo inu ni itūaigā fuāla‘au poo o loo faia tui (insulin). O le ala lea e mafai ai ona tupu le “hypo” o le a mafaia ai ona e matapogia, pe afai o le a lē togafitia.

O nisi tagata e mafai ona maua ni faailoaga faalapata‘i o le hypo; a‘o isi tagata e leai.

Faailoaga faalapata‘i o le hypo:

  • lagona le niniva poo le māmāsagia o le ulu
  • lagona le e‘eva vāivāi ma tetete
  • nenefu le va‘ai
  • sesega foliga, afugia le pa‘u
  • tigā le ulu
  • mole manava
  • filogia fenumia‘i lagona, atuatuvale poo le itaitagofie
  • matuitui laugutu ma le laulaufaiva e pei o i ai ni pine ma nila
  • tātā tetele le fatu.

Pe fa’apefea ona tausia ma va‘aia lelei pe afai ua maualalo tele le suka

Ua tatau vave loa ona inu se vai suamalie. Poo le:

  • tasi le sipuni ‘ai o le pauta suamalie (glucose powder) i le ipu vai
  • tolu i le fa fuāla‘au suamalie (Vita poo le Dextro)
  • valu i le sefulu fuāla‘au suka suamalie laiti (Glucodin)

POO LE

2 sipuni ti faatumu i siamu, honey poo suka ia sa‘eu faaliu suāvai i vai

POO LE

‘afa o se ipu mālamalama i se mea inu suamalie e pei o le lemonade poo se sua o fuāla‘au (fruit juice)

POO LE

6 i le 8 jelly beans

Faatali mo le 5 i le 10 minute. Afai lava o e lagona pea le hypo, toe fai le faiga lea faatogafitia.

Afai e mae‘a le 10 i le 15 minute, ia fai sau mea taumafa pe afai ua oo i le taimi e tatau ai, poo le tausami o se mea ‘ai itiiti.

“Hyper” – Suka maualuga i le toto (hyperglycaemia)

O nisi taimi o le fua o le suka i le toto ua siitia i luga atu o le fua e tatau māsani ai (i luga atu o le 8).

O le uiga lea ua foliga mai atonu ua māfua i le:

  • tausami i mea taumafa faasuka
  • galo ona inu o au fuāla‘au
  • ua misi lē faia le tui o le insulin
  • ua e ma‘i, ua pisia i se ma‘i poo ua maua i le fiva.

O faailoaga faalapata‘i o le “hyper” atonu o le:

  • a fia inu tele
  • alu tele o le fe‘au vai
  • lagona le e‘eva vāivāi
  • maua pisia i ma‘i

Poo o le a leai fo‘i ni faailoaga faalapata‘i.

Pūlea tausia o le suka maualuga i le toto

E lelei pea lava pe afai e siitia le fua o le suka i lou toto i nisi taimi ma afai e tumau faaumiumi i ni na i itūlā, ae afai e lē pūlea tausia, o le a mafai ona oo i na faalavelavea.

Va‘ai lau fōma‘i poo le tausi ma‘i pe afai e siitia soo le suka i lou toto poo le tumau faaumiumi. O le a la‘ua fesoasoani ia te ‘oe e sa‘ilia pe aiseā ua sāga siitia ai pea le fua o le suka i lou toto.

O le a la fesoasoani atu fo‘i i le pūlea tausia o aso e te ma‘i ai.

Ia faia soo ni su‘esu‘ega o le soifua mālōlōina

O tagata o loo maua i le ma‘i suka ua tatau ona asiasi ane soo e va‘ai a latou fōma‘i.

O tagata o loo maua i le ma‘i suka, ua mafai nei ona faia fua o latou su‘esu‘ega faalesoifua mālōlōina i tausaga ta‘itasi.*

Ia faatonu se aso atofaina e va‘ai ai lau fōma‘i – poo le tausi ma‘i a le fōma‘i – mo lou su‘esu‘ega e faia fua.

O le a la su‘esu‘eina:

  • lou mamafa
  • ou vae
  • lou toto maualuga
  • lou soifua mālōlōina lautele
  • lau taupulega mo le tumau o lou soifua maua lelei
  • poo ua faia lata mai nei su‘esu‘ega o lou toto ma le fe‘au vai
  • ia faia lata mai nei su‘esu‘ega o ou mata

Afai e te lagona i soo se taimi le mafatia atuatuvale poo o lou lagona faalēmālosi, ia vave faia faataunuu loa lou su‘esu‘ega e le tausi ma‘i poo le fōma‘i.

Faalapotopotoga o ma‘i suka

Diabetes New Zealand
P O Box 12-441, Wellington 6144, New Zealand.
Freephone: 0800 DIABETES (0800 342 238)
E-mail: admin@diabetes.org.nz
Website: www.diabetes.org.nz

Diabetes Youth New Zealand
E-mail: contact@diabetesyouth.org.nz
Website: www.diabetesyouth.org.nz

Te Rōpū Mate Huka ō Aotearoa
Email: matehuka@sigroup.co.nz
Website: www.maoridiabetes.co.nz

Ua tusia lenei tusi la‘itiiti i gagana Peretania, Māori, Tonga, Niuē, Samoa, ma le gagana Cook Island Māori.

O faaliliuga i le gagana Tokelau, Niuē ma Fiti ua maua i le website: www.health.govt.nz or www.healthed.govt.nz pe telefoni fo’i i le Fono Fa’aitūmālō o le Soifua Mālōlōina (District Health Board) po o le falema’i ua i lo outou aai. Ua maua a latou nūmera i itūlau lanu papa’e ua fa’apitoa mo le soifua mālōlōina i le tusi telefoni.

O le ‘Aufaigaluega e Tausia le Soifua Mālōlōina o Ma‘ i Suka

Tagata tofia o le soifua mālōlōina Sofua Telefoni
Fōma‘i (Doctor)    
Tausi ma‘i o le ma‘i suka
(Diabetes Nurse)
   
Tagata Tofia Faatonu o mea taumafa
(Dietitian)
   
Fōma‘i faapitoa o ma‘i suka
(Diabetes Specialist)
   
Fōma‘i e va‘aia vae
(Podiatrist)
   
Fōma‘i o mata
(Ophthalmologist)
   
Tagata Tofia o le Fale Talavai
(Pharmacist)
   
Tusitusiga
(Notes)
   

O ni lapata‘iga ina ia tumau pea le soifua mālōlōina

E faaopoopo i ai ma le fesoasoani mai i lau ‘aufaigaluega e tausia le soifua mālōlōina, atoa ma lou taunapa e faia lapata‘iga faigofie nei, o le a tumau lou mālosi mālōlōina:

  • Tausami mea taumafa e lelei mo le soifua mālōlōina
  • Tausami soo
  • Ia faia soo ni faamālosi tino
  • Su‘esu‘e soo ia alofivae
  • Ia faia soo ni su‘esu‘ega mo le soifua mālōlōina
  • Ia tumau le mamafa talafeagai o le tino faalesoifua mālōlōina
  • Ia tumau lou taumamao ese mai i le ulaula tapaa.

ISBN 978-0-478-19245-2 (print)
ISBN 978-0-478-19246-9 (online)


* Su‘esu‘e ane i lau fōma‘i. E lē o fōma‘i uma latou te ofoina atu lenei su‘esu‘ega faia fua.